Ekološki uzgoj, precizna poljoprivreda i upotreba tehnologije su ključ uspjeha. Ocijenili su to na Forumu o budućnosti poljoprivrede u Bruxellesu finski i nizozemski poljoprivrednik te konzultant koji pomaže poljoprivrednicima tropskog pojasa, u okviru panel diskusije s primjerima dobrih poljoprivrednih praksi i biznis priča.

Njihova iskustva mogu zasigurno biti od pomoći i hrvatskim poljoprivrednicima u osmišljavanju novih projekata i modela razvoja. Morten Rosse, partner u tvrtki Systemiq iznio je primjere iz Kenije gdje je spojio poljoprivrednike koji imaju zemlju u vlasništvu s tvrtkom koja traži zemlju na kojoj bi zasadili drveće. Danas tvrtka zahvaljujući toj suradnji ima 'farmu drveća' iako nije vlasnica ni hektara zemlje. Tehnologija je, ovdje, kako je rečeno, u službi poljoprivrednika koji je znaju iskoristiti.

Markus Earola, finski poljoprivrednik, prezentirao je ideju farme Knehtilä. U vlasništvu, kaže, ima 119 parcela koje se protežu na više od 350 hektara. Dio je u najmu, a na drugom dijelu po ekološkim principima uzgaja razne kulture od žitarica do grahorica. Objašnjava da mnogi zaziru od ekološkog uzgoja jer ne znaju što to znači.

"Agroekološka simbioza Palopuro-Farm Knehtilä je osmišljena kao kooperativni sustav proizvodnje hrane temeljen na energiji i samodostatnosti u proizvodnji hrane. Mreža koja obuhvaća više malih tvrtki je u Hyvinkääi i prva je takva u Finskoj. Ideja će potpuno zaživjeti za dvije godine, a cilj nam je proizvoditi lokalnu, eko hranu uporabom bioenergije i recikliranih hranjivih tvari. Zbog promjena klime i sve veće populacije mora se uzgajati ekološki, održivost je ključna i nju se može ostvariti samo ako se brinete o prirodi", poručuje Earola.

Budućnost je, dodaje, u cirkularnoj ekonomiji, a pristup poput Palopuro agrosimbioze pruža veću priliku za rast malim obiteljskim farmama i manjim tvrtkama. Dik Kruijthoff, nizozemski poljoprivrednik nastavio je obiteljsku proizvodnju na farmi kod Rotterdama, već je 14. generacija poljoprivrednika u obitelji. Na 60 polja uzgaja od pšenice, na najviše hektara, krumpira pa do šećerne repe. "Koristimo senzore i satelite, a tehnologija precizne poljoprivrede omogućuju nam stalan rast", objašnjava Kruijthoff.