Tri baltičke države – Litva, Latvija i Estonija – donijele su povijesnu odluku o isključenju iz sovjetskog naslijeđa BRELL električnog sustava koji ih povezuje s Rusijom i Bjelorusijom. Prema planu, 8. veljače Estonija, Latvija i Litva odspojit će od ruske mreže i privremeno funkcionirati kao izolirani sustav, oslanjajući se isključivo na vlastitu proizvodnju električne energije. Sljedećeg dana, 9. veljače, započet će proces sinkronizacije s Kontinentalnom europskom sinkronizacijskom zonom, koja obuhvaća većinu zemalja Europske unije.

U glavnom gradu Litve, Vilniusu, postavljen je odbrojavajući sat s preostalih 100 dana do potpune energetske neovisnosti, čime se simbolizira kraj razdoblja ovisnosti o ruskoj elektroenergetskoj infrastrukturi, piše CNN.

Stanje s obnovljivcima

Energetska prekretnica: Europska unija je 2024. proizvela više struje od solarne energije nego od ugljena

Projekt modernizacije i energetske neovisnosti započeo je prije gotovo 20 godina, nakon pristupanja ovih zemalja Europskoj uniji i NATO-u 2004. godine. U sklopu projekta obnovljena je postojeća infrastruktura te izgrađeni novi električni vodovi, uključujući podmorske kabele prema Finskoj i Švedskoj te prekozemnu vezu LitPol koja povezuje Litvu i Poljsku. Time su baltičke zemlje, nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, prestale kupovati električnu energiju iz Moskve.

Kaspars Melnis, latvijski ministar za klimu i energiju, kazao je za DW da su baltičke zemlje “malo tržište za električnu energiju”, tako da se projekt isključenja odnosi na “obranu, energetsku sigurnost, neovisnost i gospodarstvo”, pri tom je dodao kako električna energija u ovom procesu neće poskupjeti.

Europska unija snažno podupire ovaj projekt s investicijom od 1,23 milijarde eura u nove spojne veze. Glavna poveznica s europskom mrežom bit će preko LitPol Link dalekovoda između Poljske i Litve. Dodatno, baltičke zemlje već su povezane sa skandinavskim tržištem električne energije preko podmorskih kabela – NordBalt povezuje Litvu sa Švedskom, dok Estonija ima dvije veze s Finskom (Estlink 1 i 2).

Unatoč nedavnom incidentu s oštećenjem Estlink 2 kabela lanjskog prosinca, za koji se sumnja da je povezan s ruskom flotom, Europska komisija potvrdila je da ovaj događaj neće ugroziti planirano isključenje iz ruske mreže zahvaljujući dodatnim kapacitetima koje su baltičke zemlje izgradile tijekom godina. Također, NATO je uspostavio novu misiju za zaštitu podmorskih kabela u Baltičkom moru. Na konferenciji za novinare, na kojoj je najavljen novi NATO program za rješavanje tog problema, estonski ministar klime Yoko Alender rekao je da sumnja da su pojačani napadi na te kabele način na koji Rusija upozorava svoje baltičke susjede da, unatoč njihovom izlasku iz elektroenergetskog sustava, i dalje ima značajan utjecaj.

U svjetlu mogućih prijetnji, vlasti zemalja Baltika poduzimaju dodatne mjere zaštite kritične energetske infrastrukture kao i za potencijalne kibernetičke napade. Kako piše Politico, ruske hakerske skupine povezane s državom pojačale su kibernetičke napade na ukrajinski energetski sustav od početka invazije 2022. godine, a nedavno su proširile te napade i na ostatak Europe, posebno na istočne i baltičke zemlje, upozoravaju kibernetički istraživači.

Inače, piše Politico, Moskva je čak angažirala jednu od svojih najelitnijih hakerskih skupina, poznatu kao Sandworm, za te zadatke, prema podacima Googlea. “Akteri poput Sandworma, koji su srušili mrežu u Ukrajini, promatraju i ostatak istočne Europe… Ne treba ih olako shvatiti, posebno sada”, rekao je John Hultquist, glavni analitičar u Mandiantu, Googleovoj tvrtki za kibernetičku obranu i obavještavanje o prijetnjama.

Povijesna prekretnica

Može li Hrvatska postati europski lider u AI-u? Tri ključna koraka mogu nas odvesti u tom smjeru

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Isključivanjem s ruskog sustava opskrbe električnom energijom, s ukupnom populacijom od 6,1 milijun stanovnika, baltičke zemlje pokazuju svoju čvrstu opredijeljenost za europsku budućnost i energetsku neovisnost. To je ujedno i važan korak u ostvarivanju cilja EU-a da do 2030. godine sve članice mogu uvoziti ili izvoziti najmanje 15 posto proizvedene električne energije u druge zemlje EU-a.