Savezni sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku donio je povijesnu odluku kojom je blokirao većinu carina koje je američki predsjednik Donald Trump uveo na uvoz robe iz brojnih zemalja. Sud je presudio da je Trump prekoračio svoja ovlaštenja pozivajući se na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), kojim je pokušao nametnuti univerzalnu carinsku stopu od deset posto na gotovo sav uvoz, uz dodatne carine od 30 posto na kinesku robu te 25 posto na određene proizvode iz Meksika i Kanade. Sud je jasno naglasio da američki Ustav daje isključive ovlasti za regulaciju međunarodne trgovine Kongresu, a ne predsjedniku, čak ni u izvanrednim okolnostima.

Sud nije ocjenjivao mudrost ili učinkovitost Trumpovih carina, već je presudio da su one nezakonite jer savezno pravo ne dopušta predsjedniku da samostalno donosi takve odluke. Odluka suda ima nacionalni karakter i trajno zabranjuje provedbu spornih carina, a administracija ima deset dana za izdavanje novih upravnih naloga u skladu s presudom. Trumpova vlada odmah je najavila žalbu, čime pravni proces ostaje otvoren.

Na vijest o sudskoj odluci globalna financijska tržišta reagirala su euforično. Terminski indeksi na Wall Streetu snažno su porasli, a burze u Tokiju, Hong Kongu i Seulu zabilježile rast od gotovo dva posto. Američki dolar ojačao je prema euru, jenu i švicarskom franku, što je znak olakšanja investitora zbog moguće deeskalacije trgovinskih napetosti. Ipak, analitičari upozoravaju da dugoročna neizvjesnost oko sudbine carina može negativno utjecati na poslovanje kompanija, odgađajući investicije, zapošljavanje i povećanje plaća, što bi moglo usporiti rast zarada i potrošnje.

Političke i pravne implikacije

Trumpova carinska politika izazvala je poremećaje u globalnim lancima opskrbe i bila je jedan od ključnih razloga zbog kojih je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno snizio prognoze rasta za SAD, Kinu i većinu svjetskih gospodarstava. MMF sada predviđa globalni rast od 2,8 posto u 2025., što je znatno manje od prijašnjih očekivanja. Inflacija bi se mogla smanjivati sporije nego što se prvotno očekivalo, upravo zbog trgovinskih tenzija i carina.

Presuda je rezultat tužbi koje je podnijelo 12 saveznih država i više malih američkih poduzeća, koja su tvrdila da su carine neustavne i štetne za gospodarstvo. Sud je zaključio da su carine, ako su nezakonite za tužitelje, nezakonite za sve, čime je presuda dobila opći karakter.

Unatoč presudi, Trumpova administracija već je najavila žalbu i aktivno istražuje pravne i administrativne mogućnosti za zaobilaženje sudske odluke. Iako je sud poništio carine uvedene temeljem IEEPA, administracija može nastaviti primjenjivati sektor-specifične carine na automobile, čelik i aluminij, koje su uvedene na temelju drugih zakonskih ovlasti. Također, postoje druge pravne mogućnosti za uvođenje carina na određene zemlje ili proizvode, što znači da Trumpova vlada može pokušati održati određeni stupanj trgovinskog pritiska na partnere.

Kraj ili početak?

Trump je u travnju najavio i prijetnje uvođenjem carina od 50 posto na uvoz iz Europske unije ako pregovori ne budu napredovali, no rok za pregovore produljen je do 9. srpnja 2025. Trenutačno na snazi ostaju carine od deset posto na većinu proizvoda iz EU-a, dok se retorika i mjere nastavljaju prilagođavati u skladu s tijekovima pregovora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ova sudska odluka prekretnica je u američkoj trgovinskoj politici i globalnoj ekonomiji. Iako je tržištima donijela kratkoročno olakšanje, dugoročna neizvjesnost o budućnosti američkih carina i trgovinskih odnosa ostaje. Nastavak pravnih bitaka i političkih tenzija mogao bi dodatno usporiti globalni gospodarski oporavak, osobito u kontekstu već sniženih prognoza rasta i povećane inflacije. Svjetska ekonomska javnost sada s velikim zanimanjem prati hoće li ova presuda označiti kraj ere trgovinskih ratova ili početak nove faze neizvjesnosti za globalnu ekonomiju.