Bangkok je s 19,41 milijunom posjetitelja u prošloj godini bio najposjećenija destinacija u svijetu, slijedi London s 19,06 milijuna, Pariz je treći s 15,45 milijuna turista, a slijede Dubai, Singapur, New York, Seul, Kuala Lumpur, Tokio i Istanbul.

Poredak bi u ovoj godini trebao biti sličan, iako se najveći rast posjeta od 12% očekuje u Tokiju, pokazala je godišnja analiza MasterCard Global Destination Cities Index, koja donosi popis 132 najposjećenija grada iz cijelog svijeta. U prvih 20 odredišta su i Hong Kong, Barcelona, Amsterdam, Milano, Taipei, Rim, Osaka, Beč, Šangaj i Prag. Kad je riječ o Europi, najposjećeniji su London, Pariz, Istanbul, Barcelona, Amsterdam, Milano, Rim, Beč, Prag i Dublin.

Dominacija turizma
Index pokazuje da je rast međunarodnih putovanja i potrošnje na putovanjima u najposjećenijim destinacijama veći od rasta svjetskog BDP-a, te su za najveći dio ovih gradova upravo putovanja i turizam postali ključna komponenta gospodarskog rasta. Globalno je BDP rastao 21,8% od 2009., a potrošnja međunarodnih posjetitelja se u istom razdoblju povećala za 41,1%, te je više od polovice najposjećenijih destinacija zabilježilo rast potrošnje konzistentan ili veći od rasta BDP-a.  

Kad je u pitanju potrošnja turista, predvodnik je Dubai u kojem ona čini 30,3% BDP-a. Dubai predvodi i ljestvicu destinacija prema iznosu potrošnje, čak 28,50 milijardi američkih dolara, a slijede New York s 17,02 milijardi te London s 16,09 milijardi. Iako nije na listi 10 najposjećenijih u svijetu, Barcelona se s 8,9 milijardi dolara našla na 10. mjestu, gosti su u Parizu lani ostavili 12,03 milijarde dolara, u Bangkoku 14,08 milijardi. Uz Dubai, Bangkok je ujedno grad u kojem će ove godine potrošnja porasti za oko 10 posto, a pad očekuje jedino u Londonu za 4,6 posto.

Analiza je još jednom pokazala da Azija i Bliski istok postaju sve važniji elementi globalne ekonomije. Razlike među prvih 10 najposjećenijih i prvih 10 najbržerastućih destinacija ukazuju da se destinacije u azijsko-pacifičkoj regiji te na Bliskom istoku profiliraju kao odredišta budućnosti, ističu autori analize, kao i sve važniji elementi globalne ekonomije. Bukurešt na 18. mjestu s rastom od 10,4% te Lisabon na 20. mjestu s rastom od 10,2% jedini su  europski gradovi koji su se našli među 20 najbržerastućih destinacija. Rast broja posjetitelja od 2009. do 2016. u Europi bilježe i Sofija (9,4%), Varšava (9,4%) i Budimpešta (8,6%).

Razonoda motiv br. 1
Autori analize zaključuju da turisti većinom putuju radi razonode, a potrošnja značajno varira s obzirom na destinaciju. U 20 najposjećenijih gradova više posjetitelja putuje zbog razonode, osim kad je riječ o Šangaju u koji gotovo polovica (48,4%) posjetitelja dolazi poslovno. S druge strane, u Kuala Lumpur čak 92,2% turista dolazi radi odmora. Posjetitelji u restoranima najviše troše u Seulu, gdje ostave gotovo pola novca, Istanbulu (33,6%) te u Pragu (29,3%), a polovicu budžeta posjetitelji Londona potroše na šoping.

Smještaj može biti najveći trošak pri posjeti Parizu (44,8% budžeta), Milanu (40,4%) i Rimu (40,4%). Zahvaljujući učinkovitim sustavima prijevoza, na ovu stavku najmanji uvid u potrošnji odlazi u Londonu (4,3%), Singapuru (4,6%) te u Hong Kongu (4,6%).U MasterCardu ističu da su prepoznali važnost uloge gradova kao trgovinskih središta  te zato rade s vladama i gradovima s ciljem pojednostavljenja pristupa ključnim uslugama poput javnog prijevoza, ulaze u partnerstva s izdavateljima kartica te nude iskustva korisnicima kartica preko platforme priceless.com.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost