Potražnja za uranijem u proizvodnji struje trebala bi do kraja desetljeća porasti za 28 posto i gotovo se udvostručiti do 2040. zbog povećavanja kapaciteta nuklearki u sklopu klimatskih ciljeva, izvijestila je Svjetska nuklearna udruga (WNA). Interes za nuklearnu energiju ojačao je i zbog ruske invazije na Ukrajinu, budući da mnoge zemlje žele alternativu opskrbi energentima iz Rusije.

“Od početka idućeg desetljeća u proizvodnju će se morati uključiti planirani rudnici (uranija) i oni potencijalni, povrh pojačane opskrbe iz neimenovanih izvora”, navodi se. Od 2016. do 2020. globalna proizvodnja uranija pala je za četvrtinu, na 47.731 tonu, da bi se prošle godine blago oporavila, dosegnuvši 49.355 tona.

Nakon što su potres i tsunami 2011. uništili japansku nuklearku u Fukushimi, u najgoroj nuklearnoj katastrofi nakon Černobila, diljem svijeta ugašeni su deseci reaktora. Globalni nuklearni kapaciteti iznosili su na kraju lipnja 391 gigavat električne energije (GWe) i obuhvaćali 437 reaktora, a već su počeli radovi na nuklearkama koji bi ih trebali povećati za 64 gigavata.

Očekuje se da će do kraja desetljeća nuklearni kapaciteti porasti za 14 posto, a do 2040. za 76 posto, na 686 gigavata. “Nekoliko zemalja s velikim brojem nuklearnih elektrana, poput Kanade, Francuske, Japana, Rusije i Ukrajine, dopustilo je postojećim postrojenjima da ostanu u funkciji do 60 godina, a u SAD-u i do 80 godina”, stoji u izvješću.

Potražnja za uranijem za trebala bi do kraja desetljeća porasti na 83.840 tona i na 130.000 tona do 2040., s ovogodišnjih 65.650 tona, procjenjuje WNA. U posljednje tri godine cijena uranija na fizičkim tržištima više se nego udvostručila.