Trenutno najzahuktalije tržište nekretnina u Europi uzburkao je prijedlog vladajuće koalicije o ukidanju porezne olakšice na kamate na stambene kredite.

Kako piše Bloomberg, dio švedskih političara smatra da bi trebalo ukinuti poreznu olakšicu koja dužnicima smanjuje trošak kamata na stambene kredite za trećinu.

Podijeljeni u mišljenju

Prijedlog podržava i tamošnja središnja banka i ministarstvo financija, no dvije stranke koje čine manjinsku vladu podijeljene su u mišljenju kada bi to ukidanje trebalo stupiti na snagu. Prema podacima Bloomberg Economicsa, cijene stanova i kuća u Švedskoj tijekom prvog tromjesečja ove godine skočile su preko 13 posto na godišnjoj razini, što je najveći rast u Europi.

Na globalnoj razini ispred Švedske je samo Kanada gdje je u prva tri mjeseca zabilježeno poskupljenje nekretnina od 17 posto. Takva dinamika na nekretninskom tržištu većinu bi središnjih banaka navela na povećanje kamatnih stopa, ali ne i švedsku Riksbanku.

Naime, švedske monetarne vlasti primarno su fokusirane na ciljanu inflaciju. S druge strane, Švedska je jedna od rijetkih država u svijetu koja građanima daje poreznu olakšicu na iznos plaćenih kamata na stambene kredite. Izmjene porezne politike u tom segmentu mogu biti dosta “škakljive”, kako pokazuje iskustvo Velike Britanije gdje je kriza na tržištu nekretnina trajala godinama nakon što je vlada u Londonu 1988. ukinula sličnu olakšicu.

“Ovo je definitivo potez u smjeru priznanja da se nešto značajnije mora poduzeti, ali to nije lako”, ističe Helena Bornevall, ekonomistica Handelsbankena. “Uvijek postoji rizik za tržište ako prebrzo uvedete radikalne mjere”, dodala je Bornevall. Takva mogućnost daje vladajućoj koaliciji socijaldemokrata i Zelenih razloga za promišljanje.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Tako predstavnici Zelenih žele da se ukidanjem olakšice započne već iduće godine. Socijaldemokratska stranka pak smatra da bi prije trebalo postići širi politički konsenzus.

No, obje se stranke slažu da svaka promjena treba biti stupnjevita. Međutim, konzervativni Umjerenjaci – najveća oporbena stranka u parlamentu – izričito se protive poreznoj reformi. Ostale stranke žele postupne promjene. Izračuni govore da bi ukidanje olakšice državnoj riznici donijelo 20 milijardi kruna, odnosno 2,3 milijarde dolara.

Robert Boije, glavni ekonomist državne banke SBAB, upozorava kako bi cijene stambenih nekretnina mogle pasti i do 30 posto ako olakšica bude ukinuta. Međutim, alternativa je dovođenje financijskog sustava u stanje krajnje nestabilnosti.

Značajno više od prosjeka EU

Cijene stambenih nekretnina u Švedskoj od 2010. porasle su 74 posto što je značajno više od prosjeka Europske unije od 31 posto. Inače, rast cijena švedskih nekretnina u skladu je s Njemačkom, ali je ipak daleko manji nego u Estoniji gdje su cijene u desetogodišnjem razdoblju skočile 127 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Guverner Riksbanke Stefan Ingves nedavno je rast zaduženosti švedskih kućanstava usporedio sa “sjedenjem na vrhu vulkana”. Zemlja bi se mogla naći “u scenariju kojim je teško upravljati” ako se netko ne pozabavi neravnotežama na nekretninskom tržištu, kazao je Ingves na nedavnom zasjedanju središnje banke.

Međutim, dobar dio tamošnje ekonomske javnosti upire prstom u središnju banku kao jednog od krivaca za sadašnju situaciju. Naime, Riksbank i dalje kamatne stope drži rekordno nisko, a u sklopu programa kvantitativnog popuštanja kupuje i obveznice kojima se financiraju stambene hipoteke.

Doduše, blagi znaci “hlađenja” tržišta primijetili su se u lipnju: cijene su na mjesečnoj razini pale 0,5 posto.

Torbjorn Isaksson, ekonomist banke Nordea, smatra da je olakšicu trebalo ukinuti još prije nekoliko godina. “Olakšica treba biti ukinuta ili smanjena, iako je sada prilično kasno”, zaključuje Isaksson.