Poljsko gospodarstvo danas se sve češće opisuje kao jedno od ključnih obećanja u europskom ekonomskom pejzažu, ne samo po rastu BDP‑a, već i po promjeni uloge u kapitalnim tokovima.

Kako prenosi Deutsche Welle, rast broja poljskih tvrtki koje preuzimaju strane kompanije – uključujući i one u Njemačkoj – pokazuje da se Poljska sve više uključuje u ulogu aktivnog investitora u zapadnoj Europi, a ne samo ciljanog tržišta za strani kapital.​

Njemačka – glavno tržište

Poljski premijer Donald Tusk početkom veljače putem društvenih mreža usmjerio je pozornost na članak iz njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga “Poljaci dolaze”, što je i nekadašnji slogan povezan s upozorenjima i zabrinutosti zbog radne snage s istoka. U svom komentaru Tusk naglašava kako se značenje tog izraza temeljito promijenilo u posljednjih 30 godina: današnji njemački mediji, kako prenosi DW, pišu o tome da poljske tvrtke sve češće preuzimaju etablirane zapadne brendove, a ne obratno. DW‑ov izvještaj dodaje da članak njemačkog lista naglašava rastući trend: poljske tvrtke kupuju udjele i preuzimaju kompanije na Zapadu, među njima i mnoge u Njemačkoj.​

Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, poljske tvrtke u prošloj su godini najavile 22 preuzimanja u zapadnoj Europi – najviše otkad se takva statistika vodi. Od tih transakcija, devet se odnosi na njemačke tvrtke, što naglašava da je njemačko tržište ključni cilj za poljske akvizicije.​ Dominik Kopiński, savjetnik Poljskog ekonomskog instituta i profesor ekonomije na Sveučilištu u Wrocławu, ekonomski stručnjak koji komentira trendove poljskih ulaganja i preuzimanja u zapadnoj Europi, u svojoj analizi za DW opisuje trenutačnu fazu kao “prekretnicu” u gospodarskim odnosima Poljske i Njemačke.

Kada je Poljska 2004. godine ulazila u EU, opisuje Kopiński, scenarij u kojem bi poljske tvrtke aktivno preuzimale zapadne brendove bio je nezamisliv.​ “Novi naraštaj poljskih poduzetnika ne osjeća više nikakav kompleks ni strah. Reagiraju kad im se ukaže prilika i – što je još važnije – probijaju put drugima i služe kao primjer”, ističe Kopiński.​

Promjena percepcije

Jedan od najvidljivijih primjera tog trenda je Spyrosoft Group, srednje velika IT‑kompanija sa sjedištem u Wrocławu. Kako prenosi DW, Spyrosoft je postao novi vlasnik berlinske tvrtke “embeddeers GmbH”, specijalizirane za razvojne usluge u automobilskoj industriji.​ Taj potez upućuje na prelazak iz modela “jeftinog outsourcinga i podrške” u ulogu partnera u složenim industrijskim lancima opskrbe.

Spyrosoft je u završnoj fazi kupnje još jedne njemačke tvrtke, što pokazuje da se radi o planiranom i dugoročnom širenju, a ne o slučajnom potezu.​ U studenome 2025. Spyrosoft je također kupio američku tvrtku Carimus, digitalnu agenciju iz Sjeverne Karoline, što još više demonstrira da se poljski rast održava i financira putem međunarodnih akvizicija, a ne samo organskim širenjem.​

Globalna nestabilnost

Gradimo energetsku infrastrukturu potrebnu za revoluciju umjetne inteligencije u Hrvatskoj, Europi i SAD

Medijski prostor

Kviz kao tajno oružje marketinga: Kako zabava oblikuje kupovne navike

Kevin Dabrowski, partner za marketing u Spyrosoftu, ističe da kompanija od oko 2000 zaposlenih koristi akvizicije i lokalnu prisutnost u razvijenim tržištima kao ključne instrumente za brži i održivi rast. Kopinski u svom komentaru za DW ističe kako je i dalje prerano govoriti o potpuno stabilnom i nepovratnom trendu, ali naglašava da se već danas vidi kako sve više poljskih tvrtki radi u inozemstvu, traži akvizicije i jače se uklapa u europski tržišni ekosustav.​ Preduvjet za takav razvoj je i brz gospodarski rast Poljske, koji je i dalje iznad prosjeka EU-a.

Poljski BDP je 2025. porastao za 3,6 posto, što je više od prosjeka europske regije za otprilike dva postotna boda. Od ulaska u EU prosječni godišnji rast poljskoga gospodarstva bio je gotovo četiri posto, a u posljednjem desetljeću se i ubrzao, što je stvorilo materijalnu bazu za razvoj tržišta kapitala i internacionalizaciju. Kopinski naglašava da je ključ uspjeha i dalje snažno domaće tržište. Poljska je po BDP‑u šesta najveća ekonomija u EU, a za mnoge poljske tvrtke to je tržište koje “donosi jelo na stol”. Međutim, izlazak izvan granica zahtijeva i poseban mentalitet poduzetnika i manje straha prema riziku jer većina poljskih tvrtki nema prirodni nagon tražiti “kruha preko pogače” u inozemstvu ako već dobro posluju kod kuće.

’Kopernikanski’ obrat

Ključno pitanje je hoće li Poljska postati zemlja koja više ulaže u inozemstvo, nego što prima stranih ulaganja. Strana izravna ulaganja u Poljsku 2024. su se smanjila, ali istodobno su se smanjila i u većini drugih europskih zemalja, i to zbog rasta troškova rada, popskupljenja energije i viših kamatnih stopa.

Kopinski napominje da je Poljska dugo bila regionalni lider u privlačenju stranih ulaganja, s oko 370 milijardi eura uloženih od 1989. do danas. U tom je kontekstu moguće da su nedavna preuzimanja u zapadnoj Europi upravo taj dugo očekivani zaokret u kapitalnim tokovima – od primatelja kapitala prema njegovu izvozniku.

“U razvoju zrelijih ekonomija obično postoji trenutak kad brzo počnu rasti ulaganja u inozemstvo… Poljska je dugo čekala taj preokret. Možda se upravo sada počinje događati pred našim očima”, zaključuje Kopinski.