Poljska vlada je ovog tjedna preuzela 51 milijardu dolara vrijedne privatne mirovinske fondove.

To je vrlo oštar zaokret od reforme mirovinskog sustava koja bila mantra u zemljama srednje i istočne Europe, čiji je cilj bio poticanje tržišta kapitala nakon pada komunizma.Međutim, razočaravajući prinosi, neodrživo visoke naknade menadžmentu, kao i nepredvidive demografske promjene otvorile su goleme rupe u mirovinskim fondovima. Kako se uslijed svega toga počelo urušavati povjerenje građana u mirovinski sustav, Varšava je odlučila reagirati. Poljska je, kako piše The Financial Times, morala posuditi novac da bi pokrpala rupe u mirovincima, što se pak odrazilo na još veću zabrinutost zbog proračunskog manjka i povećanja zaduženosti zemlje.

Konkretno, Varšava je od 1. i 3. veljače odlučila ići sasvim suprotnim smjerom od reformi mirovinskog sustava koje provodi od 1997. godine. Tako je u nacionalni sustav vraćeno 51,5 posto sredstava iz otvorenih mirovinskih fondova, a cilj ove reforme je smanjenje pritiska na javne financije. Mirovinski fondovi također moraju u ruke države prebaciti i sredstva za sve koji imaju deset ili manje godina do umirovljenja. Građani mogu u razdoblju od travnja do srpnja odlučiti hoće li se vratiti u državni mirovinski sustav ili ostati u otvorenim mirovinskim fondovima.

Posljedica ove reforme za poljske otvorene mirovinske fondove je što će im se značajno smanjiti imovina, kao i dugoročni prihodi. Dok analitičari ne očekuju nikakav odjek toga na obvezničko tržište, smatraju da će se taj potez vlade itekako odraziti na tržište dionica. Štoviše, glavna kratkoročna korist vidjet će se u smanjenoj ponudi obveznica i rezanju troškova, no unatoč tome reforma ne bi trebala utjecati na obvezničko tržište. Istodobno će obvezničko tržište izgubiti važnog domaćeg igrača pa će vjerojatno ispražnjeno mjesto popuniti strani igrači čime će se Poljska postati ovisnija o stranom financiranju. Također nakon reforme će fondovi imati minimalan utjecaj na tržište dionica.