Australija se suočava s ozbiljnim posljedicama nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje carina na uvoz farmaceutskih proizvoda koje bi mogle doseći i do 250 posto.

Taj je potez, kao dio šire strategije oživljavanja domaće proizvodnje lijekova u SAD-u, pokrenuo snažne reakcije u Australiji, posebice zbog ovisnosti australskih biotehnoloških kompanija poput CSL Ltd o američkom tržištu.

Počinje s ‘malom carinom’

Trump je u intervjuu za CNBC potvrdio da će carine na farmaceutske proizvode započeti s “malom carinom”, koja će unutar najviše 18 mjeseci porasti na 150 posto, a poslije doseći 250 posto. Cilj ove mjere je razvijanje i poticanje proizvodnje lijekova u SAD-u, s naglaskom na smanjenje ovisnosti o uvozu. Uz carine na farmaceutske proizvode, najavljuje i uvođenje carina na poluvodiče i čipove, koji su strateški važni sektori američke industrije.

Australski ministar zdravstva Mark Butler izrazio je duboku zabrinutost zbog ove najave. Naglasio je da bi takve carine bile “bolan udarac” za australske proizvođače lijekova, posebno imajući u vidu da na SAD otpada više od pola ukupnog izvoza farmaceutskih proizvoda Australije, s vrijednošću izvoza od 2,1 milijarde australskih dolara prošle godine.

Također je potvrdio odlučan stav australske vlade da se Nacionalni program subvencioniranja lijekova (PBS) neće mijenjati pod pritiskom, opisujući PBS kao “srž australskoga zdravstvenog sustava.” “To nije predmet pregovora pod ovom vladom”, istaknuo je.

Australski premijer Anthony Albanese dodatno je podržao taj stav, naglašavajući nepokolebljivost vlade u obrani PBS-a, što je ključ za pristupačnost lijekova australskim građanima. Istodobno, vlada je usmjerena na ubrzavanje procesa odobravanja lijekova kako bi se ublažile moguće posljedice carinskih napada.

“Nije iznenađujuće što postoji pritisak i određena opozicija prema PBS-u, ali želim biti vrlo jasan i eksplicitan – Nacionalni program subvencioniranja lijekova (PBS) nije na prodaju. To je temeljni dio onoga što jesmo kao Australci. To je spomenik pravdi u srcu australskog života i ne pregovaramo o našim vrijednostima”, bio je jasan premijer.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Također je naglasio da će vlada i dalje raditi na tome da lijekovi budu još pristupačniji, uvodeći zakonske izmjene zbog kojih će najviša cijena za PBS lijekove od siječnja 2026. biti najviše 25 australijskih dolara, što je smanjenje troškova za građane i pomoć u troškovima života. “Veličina vašeg bankovnog računa ne bi trebala određivati kvalitetu vaše zdravstvene zaštite. Moja vlada nastavit će pružati olakšice u troškovima života svim Australijancima”, obajsnio je.

Australski ministar financija Jim Chalmers opisao je najavljene američke carine kao “vrlo zabrinjavajući” razvoj događaja, a istaknuo je i važnost diplomatskog dijaloga s američkom administracijom za razumijevanje i ublažavanje posljedica takvih mjera. Potvrdio je da Australija neće pristati na kompromis u pogledu PBS-a koji bi mogao ugroziti pristupačnost lijekova.

S druge strane, američka administracija pod Trumpom brani svoju politiku kao nužnu za revitalizaciju farmaceutske proizvodnje u zemlji, koja je godinama bila u padu. Osim uvođenja carina, pokrenute su istrage prema Sekciji 232 za procjenu nacionalnog sigurnosnog rizika uvoznih lijekova. Neke velike američke farmaceutske tvrtke, poput AstraZenece, najavile su već višemilijardne investicije u proširenje domaćih proizvodnih kapaciteta.

Politički komentatori iz Financial Timesa navode da je Trumpova politika carina “snažna poruka stranim farmaceutskim kompanijama da moraju ili smanjiti cijene lijekova ili značajno povećati proizvodnju u SAD-u”. Ističu da bi dugoročni učinci mogli biti dvosmjerni – s jedne strane, pozicioniranje američke industrije, ali s druge, mogućnost povećanja cijena lijekova i smanjenja globalne suradnje.

Fragmentacija tržišta

Predložene američke carine na farmaceutske proizvode imaju dalekosežne neželjene posljedice. Prije svega, pacijenti bi bili izloženi znatnom povećanju cijena lijekova, što bi smanjilo njihovu dostupnost i moglo narušiti zdravlje ljudi jer bi ključni lijekovi postali skuplji i teže dostupni. Farmaceutske kompanije i proizvođači suočili bi se s ozbiljnim poremećajima u lancima opskrbe, što bi izazvalo kašnjenja u isporuci i povećanje troškova proizvodnje.

Takvi uvjeti pritiskali bi profitne marže, otežavajući ulaganja u istraživanje i razvoj, što je ključno za održavanje inovacija i razvoja novih lijekova. Na globalnoj razini, takve carinske politike ugrožavaju integritet međunarodnog farmaceutskog tržišta, dovodeći do njegove fragmentacije.