Izvješće grupe Julius Baer za 2025. godinu otkriva promjenu u prioritetima najbogatijih pojedinaca svijeta, koji sada više cijene dobrobit, stabilnost i jedinstvena iskustva. Iako Singapur, London i Hong Kong i dalje čvrsto drže vodeće pozicije na ljestvici najskupljih gradova, brzi uspon destinacija poput Dubaija, Bangkoka i Tokija najavljuje značajne promjene u globalnoj raspodjeli bogatstva.
Naime, treću godinu zaredom Singapur je potvrdio status najskupljeg grada na svijetu za život superbogatih. London se probio na drugo mjesto, potisnuvši Hong Kong na treće. No, iza ovih poznatih predvodnika, odvija se tiha transformacija koja bi uskoro mogla iscrtati potpuno novu globalnu mapu luksuza. Izvješće za 2025., analiziralo je troškove onoga što naziva “dobrim životom”. Riječ je o indeksu koji prati cijene 20 luksuznih dobara i usluga koje si bogati pojedinci redovito priušte. Među njima su privatne školarine, luksuzne nekretnine, satovi, ekskluzivne večere i letovi poslovnom klasom. Podaci su prikupljeni u 25 gradova između studenog 2024. i ožujka 2025. godine.
Kako bi upotpunili sliku, analitičari Julius Baera proveli su i zasebno istraživanje o životnom stilu, anketirajući 360 pojedinaca visoke neto vrijednosti (HNWI) kako bi razumjeli njihove potrošačke i investicijske navike. Iako je metodologija detaljna, važno je napomenuti da ne uzima u obzir geopolitičke pomake koji su uslijedili nakon prikupljanja podataka, a relativno mali uzorak ograničava donošenje općenitih zaključaka.
Dok je poredak na vrhu ostao stabilan, nalazi ukazuju na jasan pomak u dinamici. Nekoliko ključnih gradova, posebno u Aziji i na Bliskom istoku, penje se na ljestvici brže od očekivanog, sugerirajući širu promjenu moći među globalnim središtima luksuza. Dubai je skočio za pet mjesta i sada je na sedmoj poziciji, opasno se približivši europskim bastionima poput Monaka i Züricha. Bangkok i Tokio su napredovali za šest pozicija, zauzevši 11., odnosno 17. mjesto, potaknuti rastom cijena mode, satova i nekretnina.
“Rastuća viša srednja klasa u Bangkoku izravno je utjecala na širenje lokalnog tržišta luksuza,” izjavio je za Business Insider Rishabh Saksena, jedan od voditelja globalnih stručnjaka za klase imovine u Julius Baeru. “Povećano bogatstvo mehanički je potaknulo potražnju, omogućivši razvoj luksuznih trgovačkih centara, vrhunskih restorana i wellness iskustava.”
Sličan trend vidljiv je i u Tokiju. “Japan je oduvijek bio kulturno bogata i utjecajna regija sa snažnim tržištem luksuza. Nedavni globalni pomak među superbogatima prema vrednovanju iskustava dodatno je pojačao privlačnost Tokija,” dodao je Saksena.
U međuvremenu, Šangaj, koji je 2022. bio na vrhu ljestvice, pao je s četvrtog na šesto mjesto, što je znak da njegova dominacija možda blijedi. Značajan pad zabilježili su i São Paulo te Mexico City. Iza ovih kretanja stoji sve veća želja superbogatih za stabilnošću, zdravljem i gradovima usmjerenim na budućnost. Privlačnost Dubaija, kako navodi izvješće, leži u poreznim olakšicama, luksuznoj infrastrukturi i procvatu tržišta nekretnina. Grad planira udvostručiti svoje gospodarstvo do 2033. i brzo postaje ozbiljan suparnik tradicionalnim europskim enklavama.
Zanimljivo je da je globalni prosječni trošak “dobrog života” pao za 2% u dolarskim iznosima između 2024. i 2025. godine – rijedak pad u sektoru koji je obično otporan na makroekonomske vjetrove. Ipak, ispod tog pada kriju se oštri regionalni kontrasti. Pojedinci visoke neto vrijednosti sve više daju prednost iskustvima nad posjedovanjem i dugovječnosti nad statusom. To uključuje veću potrošnju na wellness, personalizirana putovanja i zdravstvene usluge, posebno u azijsko-pacifičkoj regiji i na Bliskom istoku.
“Glavni pomak koji vidimo je rast aspiracijske potrošnje, gdje HNWI pojedinci sve više cijene iskustva umjesto fizičkih dobara,” rekao je Mark Matthews, voditelj istraživanja za Aziju u Julius Baeru.
Podaci to i potvrđuju. Dok je rast potrošnje na luksuz u Europi usporio, bogati u Aziji, na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi i dalje povećavaju izdatke za vrhunsku modu, nakit i satove. Putovanja i ugostiteljstvo ostaju glavni prioriteti, s finim restoranima i hotelima s pet zvjezdica na čelu. Sve ove promjene ukazuju na šire geopolitičko preslagivanje u načinu na koji najbogatiji biraju gdje će živjeti. Izvješće navodi da se već govori o tome kako mnogi bogati Amerikanci traže utočište u Europi u potrazi za političkom stabilnošću i jakim institucijama. Gradovi poput Londona, unatoč Brexitu i političkim promjenama, i dalje privlače globalno bogatstvo zahvaljujući vrhunskom obrazovanju, zdravstvu i kulturnom kapitalu. Ipak, potraga za boljom kvalitetom života i novim prilikama preoblikuje globalnu kartu luksuza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu