Srpska tekstilna industrija je prošle godine izvezla robu u vrijednosti od 960 milijuna dolara, što je četiri posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Pored poljoprivrede i vojne industrije to je jedina gospodarska djelatnost  koja u robnoj razmjeni sa svijetom ostvaruje suficit.

Prema riječima Vesne Vasiljević, tajnice tamošnje Udruge Privredne komore, srpska tekstilna industrija duže vrijeme bilježi suficit u vanjskoj trgovini. Njezini proizvodi osobito su traženi na tržištu EU. U strukturi proizvodnje dominiraju čarape i donje rublje.

Ekspanziji tekstilne industrije najviše su pridonijela ulaganja tvrtki iz Italije, Austrije i Njemačke, koje su u Srbiji osnovale vlastita poduzeća preuzimanjem postojećih domaćih poduzeća ili izgradnjom novih. Njima su se u posljednjih godinu dana pridružile i tvrtke iz Turske.

Tekstilna industrija sudjeluje u prerađivačkoj djelatnosti s 9,85 posto, a po broju zaposlenih, kojih ima 31 tisuća, s 11 posto. U izvozu sudjeluje s 8,28, a kod uvoza s 7,59 posto.

Put do većeg izvoza otvoren je 2005. godine kada je s EU potpisan sporazum o slobodnoj trgovini tekstilom. To je bio prvi sporazum takve vrste s EU, kojeg je Srbija postigla. Prema ocjeni Slađane Milojević, menadžerice srpskog klastera modne i tekstilne industrije (FACTS), tekstilna industrija ima sve preduvjete postati jedan od stupova gospodarskog razvoja zemlje, jer već više godina bilježi dobre izvozne rezultate.

I pored prestanka proizvodnje pojedinih velikih konfekcijskih tvornica, poput BEKA, tekstilna industrija je zadržala vitalnost. U sastavu klastera posluje 16 domaćih proizođača odjeće, tri obrazovne ustanove u kojima je ukupno zaposleno 2.500 radnika. Klaster je prošle godine ostvario izvoz vrijedan 14,5 milijuna eura, dok godišnji obrt iznosi 54milijuna eura. Najveći izvoz ostvaren je prema zemljama u regiji, EU i na tržištu SAD- a.