Uragan Sandy razorio je ruralno područje Haitija u kojemu su poginule najmanje 54 osobe. Dužnosnici vlade i Ujedinjenih naroda izjavljuju da tri tjedna nakon poplave ova država, koja se još uvijek trudi oporaviti nakon potresa u siječnju 2010., tek sada proživljava svoj najveći udarac te ulazi u još dublju krizu.

Glad i pothranjenost prijete stotinama tisuća Haićana. Oko tog i okolnih zaseoka ljudi koji su nekoć uzgajali banane, šećernu trsku, grah i kruhovac sada gledaju u uništena polja, još uvijek poplavljena ili prekrivena riječnim muljem, zbog čega će i ostale rijetke biljke i usjevi odumrijeti. Imali su malo, pretrpjeli puno, a sada trebaju više. "Ne znam gdje ćemo pronaći novac za hranu i školu", kaže Oliburn Hilaire (61), dok promatra svoju uništenu farmu u gradu PetitGoâve, kojom je uzdržavao obitelj od desetero djece i unučadi. Nakon suše Haiti sada trpi snažne napade oluje, koje dodatno ugrožavaju tamošnje zalihe hrane, a uz poljoprivredne gubitke od 254 milijuna dolara, 1,6 milijuna ljudi (oko 16% stanovništva) završilo je na prosjačkom štapu. Tropska oluja Isaac u kolovozu je uništila farme na sjeveru, a njoj je u proljeće prethodila i suša koja je prvotno opustošila poljoprivredna zemljišta. Krajem listopada Haiti je pogodio uragan Sandy, koji je prošao zapadno od Hispaniole pa preko Jamajke, ali je svejedno bio dovoljno velik da pošalje 51 centimetar kiše po četvornom metru na južni Haiti.

Ovaj mjesec, dok vlada i UN još uvijek zbrajaju štetu od oluje i poplava na sjeveru uslijed proloma oblaka u kojem je poginulo 10 ljudi, izdali su apel za prikupljanje 39 milijuna dolara u humanitarne svrhe. UN je službeno izjavio da su prikupili oko 8 milijuna, a vlada Haitija u pregovorima je s donatorima oko prikupljanja potrebnog iznosa. "Ovo je veliki udarac za nastojanja vezana za obnovu Haitija jer se život sada već napaćenim Haićanima čini još neizvjesnijim", kaže Nigel Fisher, humanitarni koordinator UN-a na Haitiju. Dodaje kako je "sposobnost međunarodnih partnera da reagiraju svedena tek na podršku donatora". U nedavnoj oluji uništen je 61 centar za liječenje kolere pa se strahuje od novog izbijanja epidemije koja je od 2010. usmrtila preko 7500 ljudi.Sada već preseljeni stanovnici grada Petit-Goâve, žrtve potresa, plivali su i penjali se na šatore i nadgrobne spomenike na obližnjem groblju kako bi izbjegli nadolazeću bujicu. No Marie Helene Aristil nije uspjela zadržati svoje djetešce, malenu Julianu, čije je tijelo pronađeno kilometar i pol dalje. "Trebala sam i ja umrijeti", tihim glasom kaže Marie Helene. Jacqueline Sataille sa svoje je četvero djece u dobi od 3 do 18 godina poginula u odronu stijene jer nije htjela poslušati upozorenje o evakuaciji i napustiti dom, tvrde njezini prijatelji. Dornelia Raton, prijateljica koja je izgubila usjeve kukuruza i graha, a sada je prisiljena hraniti djecu samo jednom šalicom kave dnevno, tvrdi da nitko nije ni potražio njihova tijela.

Uragan je najviše pogodio poljoprivredu, koja čini četvrtinu privrede Haitija. Nakon potresa 2010., bilo je obećanja koja se nikad nisu obistinila – projekata poput kanala za navodnjavanje, nasipavanja riječnih korita i pošumljavanja. Vlada krivnju prebacuje na neispunjena obećanja humanitarnih organizacija, no međunarodni donatori za nedostatak napretka krive političku nesigurnost. U samo godinu i pol dana zbog krize vlade izmijenila su se dva premijera, što otežava suradnju s predsjednikom Michelom Martellyjem. "Donatori ne mogu ničime pridonijeti ako nema vlade", tvrdi Myrta Kaulard, direktorica UNova Svjetskog programa za hranu, jedne od najvećih agencija koja pomaže 20.000 obitelji da prežive zimu. Vlada procjenjuje da će biti potrebno 1,5 milijardi dolara za modernizaciju domaće poljoprivrede i preokret desetljećima loše koncipirane politike, uključujući i jeftinu, subvencioniranu rižu i perad iz Amerike, koja čini više od polovice uvozne hrane. Unatoč bogatom tlu, stalnoj kiši i suncu, poljoprivreda nikada nije bila lagan posao. Premalo je navodnjavanja za kontrolu voda, ceste su toliko uništene da se proizvodi pokvare prije negoli stignu do tržnice, a dobar usjev donosi samo oko 1000 dolara. Premijer Laurent Lamothe kaže da će se ovaj mjesec vlada usredotočiti na kratkoročne ciljeve kao što su nasipavanje korita, popravljanje mostova i puteva, a manje na "velike zamisli" koje ne vode nikamo.

Randal C. Archibold