Nakon dvije godine provedenih u inozemstvu sa ciljem da po nalogu bivše srpske vlada pronalaze tržišta za srpsku robu i promoviraju zemlju za ulaganje inozemnog kapitala tzv. ekonomski veleposlanici se vraćaju kući, jer nisu polučili očekivane rezultate.

Štoviše, tijekom njihova boravka pao je izvoz, kao i ulaganja stranih tvrtki. Ove godine je u Srbiju uloženo skromnih 200 milijuna eura, što bi se, prema ocjeni upućenih, dogodilo i bez njih. Podsjećamo kako se na sličan potez nedavno odlučila i hrvatska Vlada koja je opozvala hrvatske gospodarske atašee iz Ljubljane, Chicaga, Münchena, Beča i Milana. Njih je pred kraj svoga mandata imenovao Gordan Jandroković, prethodnik Vesne Pusić.U Srbiji je pak odlazak gospodarskih izaslanika bila je zamisao Mlađana Dinkića, sadašnjega i bivšeg ministra ekonomije. Njih 27-ero godišnje su stajali su državni proračun milijun i pol eura, što se pokazalo velikim troškom u odnosu na njihovu učinkovitost jer ih većina nije ugovorila niti jedan posao. Na promociji Srbije mnogo je više učinio tenisač Novak Đoković, jer je u više navrata doveo poslovne ljude dubokog džepa voljne ulagati u Srbiju. Do opipljivih rezultata još nije došlo iz birkoratskih razloga.Srpski ministar unutarnje i vanjske trgovine Rasim Ljajić kaže kako je u tijeku procedura vraćanja neuspjelih gospodarskih veleposlanika. Neki od njih dobit će još jednu priliku, jer se pokazalo kako nisu isključivi krivci za pad izvoza i drastično smanjeni priljev stranoga kapitala. Naime, pokazalo se kako Srbija, koja je deindustrijalizirana u procesu privatizacije zapravo nema što izvoziti osim poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i sirovina, što je premalo za smanjenje vanjskotrgovinskog deficita, koji je narastao na više od šest milijardi dolara.Tako će dosadašnje pozicije najvjerojatnije zadržati gospodarski diplomati u Njemačkoj, Austriji i Italiji s kojima Srbija ima najveću robnu razmjenu, iako tome nisu osobito pridonjeli. Naime ta robna razmjena plod je rada velikog broja kompanija upravo iz tih zemalja, a koje imaju tvrtke u Srbiji.

Tako je vršačka farmaeutska kuća Hemofarm proglašena za najuspješnijeg ovogodišnjeg izvoznika, a njezin vlasnik je njemačka kompanija Stada. Tako i ostale njemačke kompanijame koja posluju u Srbiji, poput primjerice Simensa, najviše izvoze u Njemačku, dok talijanske tvrke najviše robe plasiraju u Italiju.Unatoč propalom eksperimentu s gospodarskim veleposlanicima ni aktualna srpska vlada ne odustaje od stvaranja nove trgovačke mreže u inozemstvu. Ovoga puta ona će biti sastavljena u suradnji s Privrednom komorom, koja ima predstavništva u 10 zemalja. U komori smatraju kako je prirodnije da se gospodarskom suradnjom bave ljudi iz gospodarstva. Vlada ipak ne planira slati predstavnike u države s prostora bivše SFRJ, unatoč tome što na tom području, odmah nakon europskog tržišta, plasira najviše robe. U vladi računaju kako će u 2013. godini najveći doprinos povećanju izvoza dati Fiatova tvornica automobila u Kragujevcu i NIS, koji će nakon modernizacije rafinerije u Pančevu ofenzivnije nastupiti u regiji, jer će proizvodni kapaciteti rafinerije biti gotovo dvostruko veći od srpskih potreba. Dinkić očekuje kako će srpske kompanije dogodine na stranim tržištima prodati robu vrijednu 11 milijardi eura, što bi bio rast od 25 posto u odnosu na ovu godinu. Ta bi brojka mogla biti i veća ako se pronađe strateški partner za smederevsku željezaru.