Čelnici država članica europske unije poduprli su krajem prošlog tjedna projekt energetske unije, koji je predstavila Europska komisija.

Naime, taj projekt bi trebao stvoriti jedinstveno tržište unutar Europske unije za naftu i plin, a zasniva se na boljoj povezanosti među državama članicama i smanjenju ili ukidanju tajnih ugovora o isporukama tih energenata, s ciljem dokidanja dominantog položaja Rusije. Upravo zahvaljujući energetskoj uniji, projektu za koji u Bruxellesu misle da je najvažniji u povijesti te zajednice država nakon zajednice za ugljen i čelik, projekt gradnje LNG terminala na Krku našao se na preferencijskoj listi Europske unije.

Predvodnica ideje o provedbi energetske unije je Poljska, kako bi se konačno okončala desetljeća tajnovitosti u kojoj se donose ugovori o opskrbi plinom. Međutim, kako tvrde diplomati, tome se usprotivila Njemačka koja je zabrinuta da bi se na taj način javnosti mogli otkriti i osjetljivi podaci. Međutim, njihov otpor je utišalo obećanje kako će se zadržati povjerljivost svih trgovinski osjetljivih podataka. "Svi su se čelnici složili oko jačanja transparentnosti na tržištu plina, kako dobavljači ne bi zlouporabili svoj položaj za kršenje propisa Europske unije i umanjili našu energetsku sigurnost", istaknuo je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Pritom valja imati na umu da je Europska komisija pokrenula istragu nad ruskim državnim plinskim monopolistom Gazpromom, koji dobavlja trećinu plina potrošenog u EU, zbog sumnji da je kupcima iz istočne Europe zaračunavao previsoke cijene plina, ograničavao tim tržištima pristup drugim plinskim kompanijama i sprečavao slobodan protok plina. No osim zahtjeva da ugovori o opskrbi budu transparentniji, Europska unija želi i unaprijediti otpornost ubrzavanjem gradnje novih interkonekcija između država članica.

Međutim, zaštitari okoliša se žale kako se rasprava o energetskoj uniji gotovo sasvim svela na potragu za alternativnim dobavljačima plina, umjesto na povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. "Želimo smanjiti našu ovisnost o zemlji koja kroji politiku na resursima kojima raspolaže i onda se bacamo u ruke Azerbajdžana ili Kazahstana umjesto da se okrenemo domaćem segmentu obnovljivih izvora energije. To je doista ironično", ističe Rebecca Harms, potpredsjednica Zelenih u Europskom parlamentu.

Ipak, na marginama summita Danska je predvodila razgovore s predstavnicima biznisa i šest država EU o obnovljivoj energiji i uštedama energije. Preciznije, u razgovorima su sudjelovali čelnici Finske, Francuske, Luksemburga, Nizozemske, Portugala i Švedske i direktori kompanija poput Dong Energyja, Vestasa, EDF-a i Siemens Wind and Power Renewablesa. "Pitanje energetske sigurnosti isplivalo je na vrlo loš način uslijed ukrajinske krize. No stanje u kojemu smo se zatekli želimo iskoristiti za promicanje energetske učinkovitosti i održive energetike", poručila je danska premijerka Helle Thorning-Schmidt.