Zemlja je premala za Armina Pappergera iz Rheinmetalla – šef njemačke oružane grupe usmjerava pogled na svemir. Papperger, koji kaže da tvrtka specijalizirana za topništvo i tenkove “nije imala pojma” o satelitima do prije nekoliko godina, sada razmatra ulazak u utrku za planirana ulaganja njemačke vojske u svemirsku tehnologiju od 35 milijardi eura u sljedeće četiri godine – dio berlinskog nastojanja da smanji ovisnost o SAD-u.

Iako je naglasio da “ne kaže” da će tvrtka dobiti sve, rekao je za Financial Times da će Rheinmetall ići u nadmetanje s partnerima za tri svemirska programa vrijedna više od 20 milijardi eura.

’Ovo su izvanredna vremena’

Njemački zastupnici u prosincu odobrili su prvi ugovor tvrtke o proizvodnji satelita, vrijedan do 2 milijarde eura, kao dio zajedničkog ulaganja s finskom tvrtkom Iceye. Pisali smo prošli tjedan da tvrtka također pregovara o zajedničkoj ponudi za izgradnju komunikacijskog sustava za njemačku vojsku usporedivu s američkom mrežom Starlink u vlasništvu Elona Muska.

Rheinmetall se probija u široki spektar tehnologija, a i fizički širi poslovanje po Europi dok Papperger nastoji pretvoriti koncern u grupu sličnu velikim američkim obrambenim dobavljačima. Prognozira se da će prihodi premašiti 10 milijardi eura u 2025., što je više nego dvostruko više od razine iz 2021., prije potpune ruske invazije na Ukrajinu. No, Papperger ima puno veće ambicije i cilja na 50 milijardi eura do 2030., dok pozicionira Rheinmetall tako da ima koristi od porasta obrambene potrošnje EU i sklonosti “kupovini svega europskog”.

Prilikom preuzimanja dužnosti prošlog proljeća, njemački kancelar Friedrich Merz obećao je izgraditi najjaču europsku konvencionalnu vojsku te da će omogućiti neograničeno zaduživanje za njezino financiranje.

Papperger, koji procjenjuje da je njegova tvrtka osigurala oko 40 milijardi eura od posebnog fonda od 100 milijardi eura najavljenog 2022. za reorganizaciju zanemarenih oružanih snaga zemlje, smatra da do 2030. može “uhvatiti” ugovore u vrijednosti od oko 300 milijardi eura u Europi. To bi predstavljalo 15 posto od otprilike 2 bilijuna eura obrambene potrošnje zemalja EU-a u tom razdoblju ako ispune svoje obveze prema NATO-u, prema procjenama Europske komisije. Za pristaše, širenje grupe prirodna je posljedica odluke Njemačke da zaboravi na razdoblje vojne suzdržanosti nakon Drugog svjetskog rata.

“U Rheinmetallu imamo igrača koji može podnijeti velike narudžbe, proizvoditi u velikim razmjerima i biti ravnopravan s globalnim obrambenim tvrtkama”, rekao je Andreas Mattfeldt, zastupnik demokršćana u proračunskom odboru i stručnjak za obrambene troškove. “Opseg širenja može se činiti prevelik. Ali ovo su izvanredna vremena.” Za druge je to izvor zabrinutosti.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Moritz Schularick, voditelj Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo i savjetnik njemačkog ministarstva gospodarstva za obrambenu industriju, rekao je: “Ono što Rheinmetall trenutačno nudi jest rješenje za problem koordinacije koji ima ministarstvo obrane. Kažu: ‘Ne brinite, mi ćemo sve napraviti’. Jasno je da s gledišta konkurencije to nije baš zdravo.”

Poslovna sreća 136 godina stare tvrtke varirala je kroz različita razdoblja njemačke povijesti. Nakon Prvog svjetskog rata, proizvođač topova preusmjerio se na proizvodnju plugova i pisaćih strojeva kada je zemlji naređeno da se demilitarizira, ali je potom postao ključni dio nacističkog ratnog stroja. Tijekom hladnog rata isporučivao je topovske kupole za zapadnonjemačka borbena vozila. No, pad Berlinskog zida 1989. prisilio ga je da ulaže u proizvodnju za automobilski sektor.

Sada, s Njemačkom koja se može pohvaliti četvrtim najvećim obrambenim proračunom na svijetu, Rheinmetall se priprema prodati svoj automobilski odjel kako bi se usredotočio na oružje i dodatno se širio.

Hrvatski Komodo za ekstreme

Prošle godine započeli su s izradom trupova za borbene zrakoplove F-35, a proširili su se i na proizvodnju vlastitih borbenih dronova i najavili ugovor o kupnji svog prvog brodogradilišta. Istodobno, tvrtka se geografski širi, koristeći lokalnu proizvodnju za izgradnju kapaciteta i osiguranje političke podrške. Proizvodi streljivo i oklopna vozila diljem Europe, a pokušava se probiti i na američko tržište.

Kada smo već kod ekspanzije njemačkog diva, prije malo više od godinu dana konkretizirala se suradnja domaćeg proizvođača bespilotnih vozila za razminiranje, tvrtke DOK-ING, s Rheinmetallom. Riječ je o modularnom višenamjenskom kopnenom vozilu pod nazivom Komodo, koje je, prema riječima Vjekoslava Majetića, vlasnika DOK-ING-a, bilo u završnoj fazi testiranja. Dizajnirano za upotrebu u ekstremnim uvjetima, gusjenično vozilo može biti opremljeno, među ostalim, sustavima za obranu od dronova i oružjem za izravnu paljbu, graditi mostove te prevoziti opremu, streljivo i žrtve. DOK-ING i Rheinmetall potpisali su 28. listopada 2024. Memorandum o razumijevanju o osnivanju zajedničkog poduzeća.

Posebnost ovog partnerstva je potpuno europsko podrijetlo i stvaranje vrijednosti, što bi trebalo rezultirati raznim bespilotnim zemaljskim sustavima (UGS). No, nije samo Komodo u pitanju. U okviru buduće suradnje, bit će razvijena brojna borbena i potporna rješenja, uključujući zajednički projekt bespilotnog naoružanog potpornog vozila (poznatog kao Wingman). Benjamin Heelan, analitičar Bank of America, rekao je da je Papperger odradio “stvarno dobar posao u širenju i diverzifikaciji” Rheinmetalla, navodeći njegova zajednička ulaganja s tvrtkama od talijanskog Leonarda do američkog proizvođača dronova Anduril.

Rheinmetall osniva tvornice streljiva diljem Europe s ciljem proizvodnje 1,1 milijuna topničkih granata kalibra 155 mm godišnje do 2027. – u odnosu na 70.000 u 2022. “Najveći izazov sada je samo izgradnja svih novih lokacija”, rekao je jedan direktor. No, širenje je uznemirilo velike i male konkurente.

Cassi Welling, glavni operativni direktor njemačkog startupa Constellr, koji pruža termovizijsko snimanje putem satelita, rekao je: “Ulaganjem u jednog igrača koji postaje ‘mega prime’, počinjete degradirati otpornost cijelog ekosustava i riskirate gubitak inovacija”.