Na sastanku Ministarskog vijeća OECD-a održanom početkom lipnja, povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič istaknuo je nekoliko ključnih poruka o budućnosti europske trgovine i izazovima s kojima se suočava EU.

Izrazio je spremnost Europske komisije za dijalog i kompromis, ali i odlučnost u zaštiti interesa EU-a i njezinih građana.

Intenzitet izazova

“U vremenu globalnih izazova i rastućih trgovinskih napetosti, Europska unija ostaje predana otvorenoj, pravednoj i održivoj trgovini. Moramo zajedno raditi na jačanju otpornosti naših opskrbnih lanaca i osigurati da trgovinske politike podupiru zelenu tranziciju i tehnološki napredak. EU je spremna na dijalog i suradnju s partnerima kako bismo izgradili stabilniji i pravedniji globalni trgovinski sustav”, naglasio je povjerenik EU za trgovinu.

Intenzitet izazova s kojim se suočava europska industrija nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom mjeseca udvostručile carine na uvozni čelik i aluminij na 50 posto najbolje oslikava izjava Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije: “Europa se mora osloboditi ovisnosti o skupim metalima i izgraditi otpornije lance opskrbe – to je pitanje naše industrijske budućnosti i strateške sigurnosti.”

Novi val američkih carina, uveden 4. lipnja, izazvao je lančane reakcije na globalnom tržištu metala. Prema Reutersu, američko tržište čelika i aluminija sada bilježi cijene čak 77 posto više za čelik i 139 posto više za aluminij nego u Europskoj uniji, što dodatno pogoršava nejednakost u globalnoj konkurentnosti.

Američka je administracija, kako navodi Financial Times, tim potezom željela zaštititi domaću industriju i smanjiti ovisnost o kineskom i europskom uvozu, ali je istodobno izazvala val zabrinutosti među europskim proizvođačima koji su izgubili konkurentnost na američkom tržištu. Nicole Voigt iz BCG-a ističe da bi europski proizvođači mogli izgubiti tržišni udio u SAD-u, osobito u segmentima kao što su toplo i hladno valjani limovi, dok bi američki i azijski proizvođači mogli preuzeti dio tog tržišta.

Ipak, prilike se otvaraju u nišnim i visokovrijednim proizvodima poput limova za prehrambenu industriju i alatnog čelika. Unatoč rastu interesa za alternativne materijale, prijelaz s aluminija i čelika nije jednostavan. Staklene boce su skuplje za transport zbog težine, a aluminijske limenke i dalje dominiraju tržištem pića – čak 64 posto piva u SAD-u prodano je u limenkama tijekom 2023. godine. Tvrtke su oprezne s velikim investicijama u novu ambalažu dok ne bude jasnije koliko će dugo trajati nove carine.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Ekonomisti upozoravaju i na posredne efekte – rast troškova transporta i logistike, što dodatno opterećuje cijene osnovnih proizvoda. Europska unija je u ožujku 2025. predstavila sveobuhvatni Akcijski plan za čelik i metale, s ciljem zaštite domaće industrije i jačanja strateške autonomije. Ključne mjere uključuju smanjenje uvoza čelika za 15 posto kroz strože zaštitne mjere i kvote, uvođenje nacionalnih ograničenja unutar preostalih kvota za kritične proizvode, pripremu dugoročnih zaštitnih instrumenata koji bi zamijenili postojeće mjere nakon lipnja 2026. te razvoj “melted and poured” pravila za praćenje podrijetla čelika i sprječavanje zaobilaženja carina.

Poseban naglasak stavljen je na kružno gospodarstvo: čelični otpad proglašen je strateškom sirovinom, a priprema se i zakonodavstvo koje će standardizirati tržište sekundarnih sirovina i potaknuti veće korištenje recikliranog čelika u automobilskoj i građevinskoj industriji. Time se želi smanjiti ovisnost o primarnim sirovinama i smanjiti ugljični otisak europske industrije.

Diversifikacija izvora

EU paralelno ulaže u razvoj novih rudnika i preradbenih kapaciteta za rijetke metale, s ciljem da do 2030. barem deset posto kritičnih sirovina dolazi iz europskih izvora, a 40 posto prerade odvija se unutar EU-a. Uspostavljaju se strateška partnerstva s državama izvan Unije radi diversifikacije opskrbnih lanaca, dok se kroz nove tehnologije i financijske poticaje potiče recikliranje i ponovna uporaba metala.

Te mjere dio su šire europske strategije za jačanje industrijske konkurentnosti i podršku zelenoj tranziciji prema ugljičnoj neutralnosti do 2050. godine. Nagli rast američkih carina na metale stavio je europsku industriju pred ozbiljne izazove, ali i otvorio prostor za inovacije i jačanje strateške autonomije.

Uspjeh europskog odgovora ovisit će o brzini prilagodbe, investicijama u održive tehnologije i sposobnosti da se izgradi otporniji i kružniji gospodarski model. Odluke donesene ove godine oblikovat će industrijski pejzaž i gospodarsku sigurnost Europe za desetljeća koja dolaze.