Gradnja nuklearne elektrane ima snažne zagovornike u javnoj raspravi o novoj hrvatskoj energetskoj strategiji. Osim što potrebu gradnje stručnim argumentima obrazlažu članovi tima koji je država izabrala da naprave nacrt strategije, nuklearka uživa i podršku sudionika rasprave na službenom web-forumu do kojeg se dolazi s internetske stranice Ministarstva gospodarstva ili izravno na www.energetska-strategija.hr. U Vladi naglašavaju da će rezultati rasprave, koja će trajati još desetak dana, biti ugrađeni u tzv. Bijelu knjigu, koja će dati smjer hrvatskoj energetici do 2020. godine. Prošli su tjedan u Ministarstvo gospodarstva došli predstavnici lokalne samouprave, načelnici općina i predstavnici županija. Rasprava je bila slična okruglim stolovima koji su o strategiji već održani u nekoliko hrvatskih gradova.

Sigurni izvori
Zdravko Mužek, direktor tvrtke Energo, koja je jedan od autora nove strategije, objasnio je da se Hrvatska treba ravnomjerno osloniti na izvore energije, kako bi održala stabilnu opskrbu stanovništva i privrede. “U tom smislu nuklearna energija se ne može isključiti”, rekao je Mužek. Objasnio je da je struja iz nuklearne elektrane 20 posto jeftinija od elektrane na ugljen, a čak 80 posto jeftinija od elektrane na plin. Nuklearka pri gradnji angažira najveći postotak hrvatskih tvrtki, oko 45 posto, što je neusporedivo s gradnjom elektrana na plin (koje se uglavnom uvoze već gotove) ili elektranama na ugljen. Nuklearka najmanje pridonosi rastu emisije CO2. Ima sigurne izvore opskrbe uranom pa je EU smatra “domaćim izvorom energije”. Stabilnom cijenom urana najmanje je podložna vjerojatnom rastu cijene svih goriva. U cijeni rada nuklearke, gorivo zauzima samo – sedam posto. Suočeni s tim argumentima, predstavnici lokalne samouprave konstatirali su da je gradnja nuklearne elektrane neizbježna. Postavili su i očekivano pitanje: što s najvećim problemom, smještajem radioaktivnog otpada. “Učinili bismo isto kao što radi Europska unija, odnosno, cijeli svijet koji ima nuklearke”, rekao je dr. Slavko Krajcar, profesor na FER-u, Mužekov zamjenik u vijeću koje je izradilo nacrt strategije. Pojasnio je da će nisko i srednje radioaktivni otpad biti zbrinut isto kao i takav otpad iz hrvatskih bolnica i sličnih znanstvenih instituta: gradit će se primjerena skladišta. Priznajući kako je najveći problem visokoradioaktivni otpad, Krajcar je rekao da ga europske tvrtke smještaju u pogonima koje ga i proizvode, dok se čekaju tehnološka rješenja koja su na vidiku. “Taj će se problem riješiti na najbolji ekološki i tehnički način, i opet na jednak način kao i u Europi”, naglasio je Krajcar. Gradnju nuklearke podržavaju stručnjaci raznih profila što su okupljeni oko izrade strategije. To je prilikom predstavljanja njezina nacrta istaknuo i ministar gospodarstva Damir Polančec. I Branimir Horaček, ravnatelj Uprave za energetiku u tom minsitarstvu, rekao je u prošlotjednoj raspravi da nuklearnu energiju ne treba isključivati iz strategije.

Komentari ostavljeni na službenoj web-stranici strategije naslanjaju se na takve stavove. Na stranici je do petka napisano 200 komentara koji većinski podržavaju ideju o gradnji nuklearne elektrane. Komentatori objašnjavaju da smo je kadri dovršiti za 12 godina i cijelu zemlju podići “na novu tehnološku i civilizacijsku razinu”. Mužek je, primjerice, predstavnicima lokalne zajednice objasnio da sama gradnja ne bi trajala više od šest do sedam godina, kao i drugih velikih energetskih objekata, no svemu prethodi četiri do šest godina političke rasprave dok u nekoj državi dovoljna većina ne zaključi da je gradnja nužna.U Bugarskoj se gradi nova nuklearka Belene. Investitor je njemački RVE uz vjerojatno sudjelovanje ruskog Atomstrojeksporta. Kad je Poslovni dnevnik pitao bugarske sugovornike je li u toj zemlji bilo velikog protivljenja gradnji, odgovoreno je da ih je bilo dosta. No nakon što su ugašena četiri stara reaktora u prvoj elektrani Kozloduj pa su uslijedile redukcije, javno mnijenje se promijenilo. “Ne bismo htjeli da i u Hrvatskoj ljudi podrže nuklearku zbog takvih razloga. A situacija slična Bugarskoj mogla bi se dogoditi”, kaže Poslovnom dnevniku jedan član strateškog tima.Na službenom forumu komentatori ističu da bi Hrvatska u desetak godina osposobila i angažirala domaće stručnjake, projektante, građevinare, proizvođače nenuklearne opreme (koja nije zanemariva u nuklearnoj elektrani) i montažere. “Hrvatska školuje stručnjake za nuklearnu energiju i ima ih dovoljno za takav veliki projekt. Dokumentacija i istraživanja koji su osamdesetih godina rađeni za gradnju hrvatske nuklearne elektrane gotovo bez izmjena mogu se upotrijebiti i sada”, objašnjava za Poslovni dnevnik stručnjak iz tog područja.

Izbor lokacije
Osamdestih godina radilo se na projektu nuklearke u mjestu Prevlaka nedaleko od Dugog Sela i Ivanić Grada. Nuklearka je trebala imati snagu od 1000 MW, baš kao što se sada predlaže u nacrtu nove energetske strategije. Dubravko Pevec, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, podsjetio je da je ugovor između elektroprivreda Hrvatske i Slovenije predviđao u paketu s NE Krško i izgradnju nuklearke u Hrvatskoj. Uz Prevlaku, istraživana je i lokacija u Dalju. Incident u Černobilu odgodio je sve te projekte, a Pevec kaže da su spomenute lokacije i dalje aktualne. Za to je potrebno napraviti složena istraživanja koja mogu trajati dvije do tri godine.Među zagovaračima nuklearke na forumu našao se i “zaštitnik prirode iz Slavonije”, koji želi da se elektrana gradi u Erdutu. Taj bi dio zemlje tako dobio ekonomski poticaj. Drugi zagovornici zaključili su da se javio napokon “jedan zaštitnik prirode koji zna što govori”. Drugi sudionik predlaže da se gradi kod Ivanić Grada jer najveći broj stručnjaka iz Zagreba ne bi morao putovati daleko na posao.

činjenice

Za cijeli grad
Stručnjaci s kojima smo razgovarali, a koji su sudjelovali u pripremi dokumentacije za NE Prevlaka, kažu da je ta elektrana trebala toplinskom energijom opskrbljivati cijeli Zagreb, smanjujući kućne troškove njegovih stanovnika.