Članice EU dogovorile su novi krug sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, objavilo je češko predsjedništvo u srijedu. “Veleposlanici su postigli politički dogovor o novim sankcijama protiv Rusije – to je snažan odgovor EU-a na Putinovu ilegalnu aneksiju ukrajinskog teritorija”, napisalo je na Twitteru predsjedništvo te zemlje koja trenutno predsjeda Unijom.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u Europskom parlamentu ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u. Von der Leyen je također upozorila da je potrebno zaštititi europsku energetsku infrastrukturu.

Inflacija, uragan
“Sabotaža plinovoda Sjeverni tok pokazala je koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura. Moramo biti pripravniji, provesti stres testove kritične infrastrukture, koristiti satelite za nadzor i detektiranje potencijalnih prijetnji”, rekla je von der Leyen.

U raspravi je šef europske diplomacije Josep Borrell najavio da bi “Vijeće trebalo postići dogovor o novim sankcijama Rusiji”. Energetska ovisnost utjecala je na europsku vanjsku politiku prema Rusiji, ali to se sad mijenja, rekao je Borrell. “U kolovozu 2021. uvezli smo 12 milijardi kubičnih metara plina, ove godine samo četiri – tri puta manje”, naglasio je.

“Da bismo postigli mir, Ukrajina mora vratiti teritorijalnu cjelovitost i suverenitet, a Rusija mora preuzeti odgovornost, odgovarati za ratne zločine. Zbog toga šaljemo vojnu pomoć, namećemo sankcije i ulažemo diplomatske napore”, naglasio je Borrell.

Vojna pomoć Ukrajini tema je i s druge strane Atlantika. Građani SAD-a sve manje, iako jasno podupiru Ukrajinu u borbi s ruskim osvajačima, dijele oduševljenje čestim slanjem nove financijske pomoći zaraćenoj strani u Europi.

Posebno u svjetlu inflacije koja ih pogađa, razorne štete koju je posijao uragan Ian i drugih problema s kojima se suočavaju. Prema istraživanju koje je proveo Quincy institut iz Washingtona, čak 48 posto smatra ih da je novčani iznos koji Sjedinjene Države šalju za pomoć ukrajinskoj vojsci previsok, a čak 58 posto smatra da bi trebalo razmisliti i o otkazivanju nastave li dalje rasti cijene benzina i drugih potrepština.

Utjecaj na mid-term izbore
Podsjetimo, Kongres je u petak izglasao novih 12,3 milijarde dolara pomoći koje će Ukrajinci dobiti do kraja godine. Ta su sredstva namijenjena za kupovinu oružja i nabavu materijala, kao i izravnu pomoć vladi u Kijevu.

Riječ je već o trećem paketu pomoći, a prva dva su težila ukupno 54 milijarde dolara. Nije sva pomoć vojna, dijelom je i humanitarna, namijenjena zdravstvenoj skrbi i hrani za ratom pogođeni narod Ukrajine, no New York Times nije propustio primijetiti da još od rata u Vijetnamu Sjedinjene Države nisu donirale toliki novac nekoj zemlji u ratu.

U tom smislu, neki upozoravaju da bi se takva politika mogla donekle odraziti i na rezultatima mid-term izbora koji uskoro čekaju najveću svjetsku silu koja na vojsku trenutačno troši 800 milijuna dolara dok je u 2021. širom svijeta u vojne ciljeve utrošena 2,1 milijarda dolara.