Nova pravila u jednoj europskoj zemlji: Supermarketi će morati donirati hranu?

Autor: Poslovni.hr , 08. kolovoz 2023. u 14:55
Foto: Unsplash

“Neki ljudi koji dolaze žive samo od onoga što im podijelimo, od četvrtka do četvrtka”

Milijuni tona hrane – često sasvim upotrebljive – u Europi svake godine završe u smeću. Regija Bruxellesa namjerava obvezati supermarkete da doniraju namirnice kojima ističe rok, piše Deutsche welle. Ali, nije izvjesno da će to pomoći.

Jeannine Weyekmans i drugi volonteri dijele hranu za 150 obitelji. Ona rukovodi bankom hrane u briselskoj četvrti Laeken. Namirnice dijele četvrtkom u tamošnjoj protestantskoj crkvi. Tu dolaze ljudi koji inače ne bi imali kuda.

Torbe i ručna kolica brzo se pune namirnicama. Ali, izbor hrane je ograničen – u toj banci hrane je ono što doniraju lokalni supermarketi.

Nekima je istekao rok trajanja, ali je i dalje su sasvim u redu. Drugi proizvodi, kao što su ulje i brašno, imaju na pakiranju zastavicu EU – to znači da su plaćeni iz jednog projekta Europske unije.

Prazni želuci i pune kante

Weyekmans nam priča da ovdje dolaze ljudi koji žive od socijalne pomoći, ljudi u dugovima ili migranti koji još nemaju sređene papire pa ne mogu raditi. Kaže da oni provjeravaju tko dolazi kako bi spriječili zloupotrebe – ali nikoga ne šalju kući praznih ruku.

“Neki ljudi koji dolaze žive samo od onoga što im podijelimo, od četvrtka do četvrtka”, dodaje Weyekmans.

Njeno skladište hrane jedno je od 140 u belgijskom glavnom gradu i okolnoj regiji. Krovna banka hrane tu podijeli oko pet milijuna kilograma namirnica godišnje neprofitnim organizacijama.

Pakleni posao je osigurati dovoljno donacija. Prema procjenama Eurostata, oko deset posto hrane koja se nađe u regalima supermarketa na kraju završi u smeću. To je 2020. bilo 59 milijuna tona hrane. Istovremeno, 32,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji ne mogu sebi priuštiti kvalitetan topli obrok ni svakog drugog dana.

“Loša ideja s dobrim namjerama”

Alain Maron, ministar u Bruxellesu zadužen za socijalna pitanja, kaže da samo u regiji belgijskog glavnog grada 70.000 ljudi zavisi od donacija hrane.

Maron želi od iduće godine obvezati sve supermarkete sa prodajnom površinom većom od tisuću kvadrata da doniraju hranu koju ne uspijevaju  prodati na vrijeme. Prijedlog takvog zakona je prošao u prvom čitanju, ali još čeka na konačno usvajanje.

“To je loša ideja s dobrim namjerama”, kaže Hans Cardyn, glasnogovornik belgijskog udruženja trgovačkih lanaca. Kako navodi, supermarketi već mnogo doniraju, a obvezom doniranja bi bio izvršen udar na cijene. Jer, sada hrana pred istekom roka biva dostupna potrošačima po nižoj cijeni.

Šarena pravila u Europi

Belgija ne bi bila prva država u kojoj bi bilo propisano doniranje hrane. Europska federacija banaka hrane (FEBA), koja predstavlja 351 banku hrane u 30 zemalja, ima vrlo različita iskustva. Države poput Francuske i Češke obvezuju trgovine na sporazume s organizacijama koje prikupljaju hranu za donacije.

Kako kaže Angela Frigo, glavna tajnica FEBA-e, zemlje poput Italije i Moldavije biraju poreske poticaje i olakšanu birokraciju kako bi potakle trgovačke lance na donacije. A zemlje poput Nizozemske i Mađarske preferiraju dobrovoljne donacije. Španjolska bi uskoro također mogla usvojiti zakon kojim bi se sprečavalo bacanje hrane.

Ipak, u FEBA-i nemaju jasan odgovor na pitanje DW-a povećavaju li zakoni protiv bacanja hrane količinu donacija. Kažu, negdje takvi zakoni povećaju, a negdje smanjuju količinu donirane hrane. Glavna promjena je „jskretanje pažnje na pitanje doniranja hrane i dublji dijalog između svih strana“, navode u FEBA-i.

Imamo više nego što možemo pojesti?

Paul Milbourne, socijalni geograf sa Sveučilišta u Cardiffu, kaže za DW da svaki mali pomak pomaže. Ali, nikako se ne postavlja ključno pitanje – zašto se uopće baca toliko hrane, kritizira Milbourne. On vjeruje da model po kojem rade supermarketi uključuje preobilje hrane – više nego što je uopće moguće prodati. Tako ispada da unaprijed proizvodimo viškove koji će onda završiti u smeću.

Ali, ne bacaju samo supermarketi hranu. Europska komisija kaže da preko polovine hrane u smeće dolazi iz privatnih domaćinstava.

Komisija želi do 2030. ograničiti količinu tih otpadaka. Raznim pravilima, trebalo bi za deset posto smanjiti količinu bačene hrane u proizvodnji, a za trideset posto u prodaji i domaćinstvima. Prijedloge još moraju razmotriti Europski parlament i države članice.

Kako Milbourne kaže, problematično je hraniti socijalno ugrožene ljude namirnicama koje bi inače otišle u smeće. Misli da ima mnogo boljih načina da svi budu siti, a da ne moraju ići u banke hrane koje su često povezane s društvenom stigmom.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Socijalna pomoć i stvar riješena .. ili bonovi za hranu… Ovi de.bili nek se sakriju

New Report

Close