Nakon ishoda referenduma na Krimu gdje se uvjerljiva većina izjasnila za priključenje Rusiji, Europska unija je reagirala uvođenjem sankcija za 21. dužnosnika Ukrajine i Rusije. Unatoč tome što je i dalje riječ o simboličkoj kazni sve je izvjesnije kako bi ponajprije pod američkim i britanskim pritiskom opseg sankcija uskoro mogao biti mnogo veći.

"Razmatramo čitavu seriju ekonomskih i diplomatskih koraka kojim se može izolirati Rusija i koji će se negativno odraziti na njezinu ekonomiju i položaj u svijetu", izjavio je američki predsjednik Barack Obama. Državni tajnik SAD-a John Kerry je izjavio da je uvođenje sankcija samo "pitanje dana". Retorika europskih lidera i diplomata nešto je mekša, piše Kommersant, jer je i stupanj međusobne ovisnosti daleko veći. No šef britanskog Ministarstva vanjskih poslova William Jefferson Hague obećao je da će Rusija "skupo platiti" za Krim. Međutim, izvjesno je da bi uvođenje sankcija Rusiji skupo platila i Europa, a posebno Njemačka.Naime, Njemačka i Rusija su ekonomski tijesno povezane. Njemačke tvrtke su u Rusiji investirale 20 milijardi eura, trgovinska razmjena vrijednija je od 76 milijardi eura. Njemačka izvozi u Rusiju robe vrijedne 36 milijardi, a uvozi robu u vrijednosti od 40,4 milijardi eura. Rusija u Njemačku izvozi uglavnom energente i sirovine, a Njemačka u Rusiju izvozi robu široke potrošnje, strojeve i opremu, motorna vozila, električne proizvode i sredstva za promet.S Rusijom posluje 6200 njemačkih tvrtki, a kako javlja Deutsche Welle, mnoga od njih ovih dana traže savjet u njemačkoj Udruzi za trgovinu, vanjsku trgovinu i usluge (BGA).

"Osjeća se velika nesigurnost. Sve je više pitanja kakvi će biti okviri poslovanja s Rusijom, hoće li biti sankcija i što će to značiti za naplatu potraživanja iz Rusije", rekao je za DW Predsjednik BGA Anton Börner. Dodaje kako su najzabrinutije tvrtke koje imaju proizvodne pogone u Rusiji. Da njihovi strahovi nisu neosnovani potvrđuje i to što Ruski parlament raspravlja o zakonu kojim bi se, kao odgovor na sankcije, omogućila zapljena stranih poduzeća. "Stupi li na snagu taj zakon, onda će to biti težak udarac za zapadno gospodarstvo", smatra Börner. Osim toga Rusija razmatra i druge mjere koje bi mogle biti odgovor na sankcije. "Ako se sankcije primijene na državne strukture, prisiljeni smo priznati nemogućnost vraćanja kredita koje je SAD odobrio ruskim strukturama", poručio je Sergej Glazjev, savjetnik predsjednika Ruske Federacije. No, kako ističe Kommersant, to bi se moglo negativno odraziti na uvjete odobravanja kredita ruskim kompanijama.

"Oštro upozoravamo kako mora doći do deeskalacije. Mi trgovci uvijek smo za to da  se ostavi mogućnost razgovora. EU mora uključiti Rusiju i Putina u svoje procese odlučivanja. To znači iskazati donekle razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazi Putin, ali istodobno pokazati da će jednostrane promjene važećih međunarodnih ugovora i granica gurnuti njegovu zemlju na rub zbivanja. Njemačka vlada ima najbolje pretpostavke da posreduje", ističe Börner. S obzirom na dosadašnje postupke ruskog predsjednika, jedva da se može očekivati kako bi neke oštre sankcije dovele do promjene politike koju vodi Vladimir Putin, smatra Börner. Njemu se čini kako bi se sukob tako samo još više zaoštrio, a tako misle i ruski poslovni partneri."Imamo zajedničke interese. Želimo na osnovu povjerenja sklapati poslove koje će svima koristiti. Ruske poslovne partnere pitamo mogu li  objasniti političarima kako će Rusija na kraju pretrpjeti veću štetu nego Zapad. U to smo sasvim sigurni", priča Börner.

Naime Rusija je ekonomski mnogo ovisnija o Europskoj uniji nego obrnuto. Ruski izvoz energenata predstavlja više od polovice ruskih državnih prihoda i oko četvrtine BDP-a. Više od 80 posto izvoza odlazi na Zapad. Ukoliko bi se prekinula prodaja plina EU ruski državni proračun pretrpio bi ogroman udarac. Preko noći bi nestali prihodi od oko 100 milijuna dolara dnevno. S druge strane, Njemačka ima dovoljno zaliha da bi pola godine izdržala bez plina iz Rusije i u to doba bi se našlo rješenje, političko ili napajanjem iz drugih izvora. "Ako dođe do toga, ne vjerujem da bi rast cijena duže potrajao. To bi dodatno opteretilo svjetsku konjunkturu koja se trenutno oporavlja i jedva se može i zamisliti embargo na uvoz ruskog plina i nafte diljem svijeta. Indija ili Kina sigurno ne bi sudjelovale u takvom embargu", smatra Börner.Prema riječima Chrisa Murphyja, piše Kommersant, predsjednika Odbora za europske poslove u Senatu SAD-a, planiraju se mjere protiv ruskih banaka, a moguće je i zamrzavanje aktive ruskih državnih institucija i privatnih investitora. "Meta sankcija mogu biti i bankovni računi te aktiva ruskih dužnosnika izvan Rusije", smatra Dmitrij Mališev, voditelj odjela za poreznu praksu i međunarodni razvoj KCK grupe.

"Najvjerojatnije će narasti kamatna stopa za strane zajmove za ruske dužnike. Najradikalnija, i ne baš izvjesna mjera je blokiranje uplate koje prolaze preko američkih korespondentskih banaka, gdje je uplatitelj kompanija s ruskim korisnikom", drži Mališev. Stručnjaci ipak ne vjeruju da će se zamrznuti i međunarodne rezerve Središnje banke.  Zapad ima i druge mehanizme pritiska. Europa se ne može iznenada preorijentirati s energetske politike s Rusijom na druge dobavljače, no može odabrati takvu strategiju na dužu perspektivu. Alternativa Rusije može biti Iran s novim predsjednikom Hassanom Rouhanijem, koji je počeo normalizirati odnose sa Zapadom. Iran zauzima drugo mjesto po zalihama plina. Nalazišta Irana su bliža Europi pa bi troškovi gradnje plinovoda u Europsku uniju iz Irana su puno niži, nego iz Rusije. EU teoretski može Rusiju zamijeniti Iranom za deset godina. Druga varijanta je uvoz američkog ukapljenog plina u Europu, no teško da bi prve ozbiljnije isporuke bile moguće ove godine.

Samouvjerenost Moskve

Meke sankcije bez efekta

Ruski diplomati su, čini se, uvjereni da neće doći do sankcija. Među dosadašnjim 'mekim' mjerama su bojkot susreta G8 u Sočiju i isključenje Rusije iz tog kluba te prekid dogovora o potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini (sporazum o osnivanju vanjskotrgovinskog režima SAD-a i Rusije, koji je sličan zoni slobodne trgovine, postignut je krajem 2013.). Prekinuta je i vojna suradnja. Američko državno tajništvo je krajem prošlog tjedna na naredbu američkog predsjednika uvelo vizna ograničenja protiv niza dužnosnika i privatnih osoba Rusije i Ukrajine, "čija djelatnost ugrožava cijelovitost Ukrajine".

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života