Unatoč svim poticajnim mjerama Europske središnje banke (ECB), gospodarstvo eurozone stagnira na rubu recesije, dok Njemačka, unatoč sve većem pritisku, i dalje ne pokazuje namjeru da poveća potrošnju i tako potakne rast.

ECB, Međunarodni monetarni fond (MMF), Europska komisija, partneri iz eurozone i SAD već mjesecima pozivaju Berlin da iskoristi proračunska sredstva ili 'fiskalni prostor', kako to ekonomisti nazivaju, za poticanje gospodarstva putem smanjenja poreza i povećanja investicija u obnovu cesta, željezničkih pruga, energetsku i telekomunikacijsku mrežu.

Međutim, kancelarka Angela Merkel i dalje odlučno uzvraća na te pozive s „nein“, a ako je to njezin konačan stav, a ne samo taktiziranje kako bi europske partnere natjerala na strukturne reforme u gospodarstvu, eurozona bi mogla ponovno završiti u recesiji, kažu analitičari.

U drugom je tromjesečju gospodarstvo eurozone stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, pri čemu je Njemačka čak zabilježila blagi 0,2-postotni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Pojedini njemački dužnosnici priznaju da zemlja po investicijama zaostaje, i privatnim i državnim. U usporedbi s BDP-om, Berlin na javne investicije troši upola manje nego Francuska, Švedska, pa čak i Grčka.

Pa ipak, njemačka vlada čvrsto ostaje pri strategiji uravnoteženog proračuna, premda se ciljanom budžetskom suficitu primaknula brže nego što se planiralo. Iako većina analitičara smatra da bi si Njemačka mogla priuštiti povećanu potrošnju, Berlin navodi nekoliko razloga zbog čega to ne kani učiniti.

Prvo, Njemačka želi vlastitim primjerom pokazati kako se poštuju zadani fiskalni ciljevi te želi zabilježiti prvi uravnoteženi savezni proračun, bez zaduživanja, od 1969. godine. Kredibilitet eurozone ovisi o tome koliko vlade poštuju svoja obećanja, poručuje Berlin.

Nadalje, Njemačka ima manje fiskalnog prostora nego što se misli jer se njezino stanovništvo smanjuje i stari, stoga mora imati viškove kako bi financirala mirovinski i zdravstveni sustav.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

I treće, problemi gospodarstva eurozone, smatra Berlin, leže više na strani ponude nego potražnje. Strukturne reforme na tržištu rada, u pravnom, mirovinskom i socijalnom sustavu kako bi se povećala konkurentnost jedini su način za postizanje održivog oporavka gospodarstva. A povećana javna potrošnja financirana zaduženjima smanjila bi pritiske na te nužne reforme, poručuje Berlin.

„Ne smijemo si dozvoliti iluziju da možemo riješiti naše probleme koristeći sve više javnih sredstava i povećane deficite“, kazao je nedavno u njemačkom parlamentu ministar financija Wolfgang Schaeuble.

I dok Njemačka odlučno odbija povećati javnu potrošnju, Francuska i Italija zalažu se upravo za to, ali i popuštanje zadanih fiskalnih pravila kako bi mogle povećati potrošnju države i tako potaknuti rast njihovih gospodarstava.

Priklješten između tih zahtjeva nalazi se, pak, predsjednik ECB-a Mario Draghi koji bi trebao monetarnom politikom, uobičajenim i neuobičajenim mjerama, potaknuti rast gospodarstva, ali i potrošačkih cijena kako bi se suzbili rizici od deflacije. A on je nedavno ponovio kako „ni monetarne, ni fiskalne poticajne mjere ne mogu imati značajniji učinak bez strukturnih reformi“.

Hoće li čelnici eurozone u skorije vrijeme pronaći 'čarobni štapić' koji će riješiti takve suprotstavljene zahtjeve i potaknuti rast gospodarstva, ostaje da se vidi.