Njemačka savezna zemlja Hessen, poslovno središte Njemačke, počela je raditi na labavljenju strogog radnog zakonodavstva za one s visokim primanjima, čime se nada povećati konkurentnost, no novim prijedlozima izaziva otpor kod moćnih sindikata. 

Ministarstvo financija savezne zemlje Hessen užurbano radi na reformi radnog zakonodavstva za one koji najviše zarađuju u svim industrijama, stoji u priopćenju ministarstva.

U toj saveznoj zemlji, kako podsjeća Reuters, nalaze se neke od najvećih njemačkih korporacija i financijsko središte Frankfurt.

Plan ministarstva ima za cilj pojednostaviti sustav dugotrajnih i skupih rješavanja sporova kada kompanije daju otkaz višim dužnosnicima. Njime se nalažu takvi ugovori za elitne radnike koji bi sadržavali dogovorenu nagodbu u slučaju prijevremenog raskida ugovora.

Nastojanje također predstavlja širenje prethodnog prijedloga, koji se bio fokusirao na bankovni sektor kada su prošle godine financijske tvrtke počele razmišljati o preseljenju zaposlenika iz Britanije nakon njezina izlaska iz Europske unije.

Zagovornici novoga prijedloga koji bi obuhvatio sve industrije kažu da je on više u skladu s njemačkim Ustavom. 

U desetljećima nakon Drugog svjetskog rata zakoni koji štite radnike pomogli su stabilizaciji njemačkog gospodarstva, no po riječima kritičara također su kočili njegov rast. 

"Ima mnogo ljudi kojima je potrebna zaštita, i morali bismo jamčiti takvu zaštitu na tržištima rada", kazao je Markus Becker-Melching iz Njemačke udruge banaka.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"No ima i drugih koji je ne trebaju, a mi moramo jamčiti da njemačko tržište rada ostane konkurentno na međunarodnoj razini", dodao je.

Takav potez u najvećem europskom gospodarstvu dijelom je odgovor na francuske reforme koje provodi francuski predsjednik Emmanuel Macron kako bi povećao fleksibilnost tamošnjeg tržišta rada.

Međutim, njemački prijedlozi nailaze na otpor kod moćnih radničkih sindikata, koji strahuju od domino efekta koji bi doveo do smanjenja prava u široj radnosposobnoj populaciji. 

"To bi brzo moglo rezultirati zahtjevima poslodavaca za daljnjim ustupcima, a postoji bojazan od općenitog labavljenja zaštite kod otkaza za ostale skupine zaposlenika", kazao je Jan Duscheck, dužnosnik u sindikatu radnika Verdi i predstavnik radnika u nadzornom odboru Deutsche Banka.

Udruženje stranih banaka u Njemačkoj, među čijim su članovima Goldman Sachs, Bank of America i Morgan Stanley, iznijeli su ovaj mjesec svoj prijedlog saveznoj zemlji Hessen. U njemu se zalažu da visoko plaćeni zaposlenici u svojim ugovorima imaju napisane unaprijed utvrđene nagodbe za slučaj raskida ugovora, a predlažu donju granicu primanja od 200.000 odnosno 300.000 eura po zaposleniku.

Prema sadašnjem sustavu, sporovi zbog otkaza zaposlenika mogu rezultirati skupim sudskim slučajevima koji traju najmanje šest mjeseci, kazao je stručnjak za radno pravo Jens Jensen, koji obavlja poslove savjetnika za udruženje stranih banaka.