Europske države čine prve korake kako bi dugoročno ruski plin zamijenile onim od drugih dobavljača. Kako prenosi Financial Times, Njemačka je sklopila s Katarom dugoročni ugovor o kupnji ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Tijekom turneje po zaljevskim državama, ministar gospodarstva Robert Habeck u Dohi je kazao da će ovaj sporazum “otvoriti vrata” njemačkom gospodarstvu jer će smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina. Podsjetimo, Njemačka više od polovine svojih potreba za tim energentom zadovoljava iz Rusije.

Tko ima uši…
Habeck nije želio otkriti detalje sporazuma, odnosno o kolikoj se godišnjoj količini radi te cijeni. Iz ministarstva su poručili kako je na njemačkim energetskim kompanijama da u pojedinačnim ugovorima s katarskim dobavljačima usuglase detalje isporuke.

“Možda ćemo ove godine i dalje trebati ruski plin, ali ne i u budućnosti”, kazao je Habeck. “Tko ima uši, neka sluša”, dodao je Habeck, uvijeno odaslavši poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Katar je u priopćenju pozdravio njemačku odluku o brzom razvoju dva LNG terminala te dodao kako će kompanije iz dviju država nastaviti pregovore o dugoročnim isporukama LNG-a.

Njemačka odluka došla je uoči sastanka šefova država i ili vlada Europske unije koji će se u četvrtak održati u Bruxellesu, a na kojem će biti riječi o odgovoru na šok velikog poskupljenja energenata, dodatno naglašenim invazijom na Ukrajinu te željom zapadnih država da se u znak odmazde odvoje od ruskog plina.

Njemačka koalicijska vlada u kojoj Zeleni imaju značajan udjel odbacila je mogućnost produljenja vijeka nuklearnih elektrana koje bi, prema planu, ove godine trebale biti potpuno ugašene. Uz napore da se pronađu alternativni pravci dobave plina, europske države pokušavaju zaštititi kućanstva i gospodarstva od skoka cijena energije.

Tako je Austrija u nedjelju najavila da će utrošiti dvije milijarde eura na subvencioniranje cijena energije za građane. Italija je pak prošloga petka objavila da će prikupiti 4,4 milijarde eura od 10-postotnog poreza na ekstra dobit kompanija ostvarenu između listopada prošle godine i ožujka ove godine.

Porez će se naplaćivati ako je dobit povećana za najmanje 5 milijuna eura na godišnjoj razini. Prihodi od tog novog nameta iskoristit će se za smanjivanje cijene goriva na benzinskim crpkama za 25 centi po litri do kraja travnja te ublažavanje troškova energije za najsiromašnijih 5,2 milijuna kućanstava.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

‘Razočaravajući’ prijedlog
Italija je od ljeta utrošila 16 milijardi eura na subvencioniranje cijene energenata za financijski najugroženije. Međutim, udruga poslodavaca Confindustria ocijenila je vladin prijedlog o oporezivanju dodatne dobiti “razočaravajućim” te naglasila kako je upitna i njegova ustavnost.

S druge strane, jedna od sindikalnih središnjica CISL smatra da je 10-postotna stopa oporezivanja ekstra dobiti preniska. Analitičari ocjenjuju da će određivanje cijene električne energije biti jedno od vrućih tema na predstojećem sastanku europskih lidera.

Španjolska i Italija žele promjenu sadašnjeg sustava izračuna cijene struje koji je vezan uz cijenu plina, a koja je posljednjih mjeseci snažno skočila. Vlade u Rimu i Madridu također žele da Europska unija u ime svih članica pregovara o cijenama uvoza energenata kako bi dobila bolje uvjete, posebice kada je riječ o ruskom plinu koji dolazi plinovodima.

Međutim, europski diplomati ističu kako nema zajedničkog stajališta o bilo kojoj reformi energetskog tržišta. Neke države, poput Nizozemske, smatraju kako kratkoročni fokus treba biti na uštedi energije te popunjavanju plinskih skladišta.