Njemačka je u nedjelju nagovijestila zaokret u ključnim energetskim politikama, navodeći mogućnost produljenja životnog vijeka ugljenih, pa čak i nuklearnih elektrana, kako bi smanjila ovisnost o ruskom plinu što je dio širokog političkog preispitivanja nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Najveća europska ekonomija pod pritiskom je drugih zapadnih zemalja da smanji ovisnost o ruskom plinu, a njezini planovi za postupno ukidanje elektrana na ugljen do 2030. i zatvaranje nuklearnih elektrana do kraja 2022. ostavljaju joj nekoliko opcija.

U govoru u parlamentu kancelar Olaf Scholz najavio je radikalniji pristup osiguranju njemačkih rastućih potreba za energijom i smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, koji pokriva polovicu njemačkih energetskih potreba.

“Događaji proteklih dana pokazali su da je odgovorna energetska politika usmjerena prema budućnosti odlučujuća ne samo za naše gospodarstvo i okoliš. Ona je također odlučujuća za našu sigurnost”, rekao je Scholz zastupnicima na posebnoj sjednici Bundestaga sazvanoj zbog ukrajinske krize.

“Moramo promijeniti smjer kako bismo prevladali našu ovisnost o uvozu od pojedinačnih dobavljača energije”, rekao je. To pak znači izgradnju dvaju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), jednog u Brunsbüttelu i jednog u Wilhelmshavenu, te povećanje njemačkih rezervi prirodnog plina.

Njemačka također važe hoće li produžiti životni vijek preostalih nuklearnih elektrana, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck, član Zelenih. Na pitanje televizijske kuće ARD može li zamisliti da nuklearne elektrane rade dulje nego što je planirano, rekao je da “to ne bi odbacio”.