Opasnost prijeti iz zraka, s kopna te s drugih, u osom slučaju, ratnih brodova. Dronovi i zračni napadi svakodnevna su prijetnja na moru u trenutačno najopasnijem mjestu za plovidbu. Nešto manje od 100 brodova prošlo je kroz Hormuški tjesnac od početka ožujka, prema podacima koje je analizirao BBC Verify, unatoč povremenim napadima iranskih snaga na pomorski promet u tom području.

Iako dio energenata i robe široke potrošnje i dalje prolazi jednim od najprometnijih svjetskih pomorskih pravaca, dnevni promet pao je za oko 95 posto otkako je rat s Iranom započeo 28. veljače. Prije izbijanja sukoba kroz tjesnac je dnevno prolazilo oko 138 brodova, prema podacima Zajedničkog pomorskog informativnog centra, prenoseći pritom približno petinu globalne opskrbe naftom.

Određene upute iz Irana

Podaci analitičke kuće za pomorski promet Kpler pokazuju da je ovoga mjeseca kroz uski tjesnac prošlo ukupno 99 plovila, što u prosjeku iznosi svega pet do šest brodova dnevno. BBC Verify analizirao je koja plovila nastavljaju plovidbu tim putem i s kakvim se rizicima pritom suočavaju. Analiza pokazuje da je otprilike trećinu nedavnih prolazaka ostvarilo brodovlje povezano s Iranom. To uključuje 14 plovila koja plove pod iranskom zastavom, kao i druga koja su pod sankcijama zbog sumnjivih veza s teheranskom trgovinom naftom.

Dodatnih devet brodova u vlasništvu je kompanija s adresama povezanim s Kinom, dok je za šest njih kao odredište navedena Indija. Analiza također otkriva da je nekoliko brodova bez izravnih veza s Iranom pristalo u iranskim lukama, uključujući i plovila u vlasništvu grčkih kompanija. Neka plovila koja uspješno prolaze tjesnac očito biraju dulje rute nego inače. Podaci praćenja za tanker pod pakistanskom zastavom upućuju na to da je tijekom prolaska 15. ožujka plovio bliže iranskoj obali, umjesto uobičajenom rutom kroz sredinu tjesnaca. Bradley Martin, viši istraživač američkog obrambenog think-tanka RAND Corporation, izjavio je da je brod vjerojatno “postupao prema određenim uputama iz Irana”.

Prema njegovim riječima, takva ruta može upućivati na prisutnost mina ili na nastojanje iranskih vlasti da brod učine lakše uočljivim. Preusmjeravanjem plovila, brodovi ulaze u iranske teritorijalne vode i podliježu pomorskim pravilima Teherana, ističe Michelle Wiese Bockmann iz tvrtke Windward Maritime Analytics. “Moj je zaključak da Iran zatvara i kontrolira tjesnac kombinacijom straha od napada i straha od mina. Zbog toga su svi prisiljeni obilaziti i držati se uz njegovu obalu, umjesto da prolaze međunarodnim plovnim koridorom”, izjavila je za BBC Verify. Michael Connell iz američkog Centra za pomorske analize slaže se da brodovi biraju alternativne rute.

“Vjerojatno postoji određeni dogovor s iranskim vlastima prema kojem su sigurni ako se drže točno definirane plovidbene trake.”

Od početka sukoba potvrđeno je 20 napada na komercijalna plovila uz iransku obalu, iako se nisu svi dogodili u neposrednoj blizini Hormuškog tjesnaca. Dana 11. ožujka teretni brod pod tajlandskom zastavom Mayuree Naree pogođen je s dva projektila tijekom pokušaja prolaska.

Troje od ukupno 23 člana posade i dalje se vodi kao nestalo, a vjeruje se da su ostali zarobljeni u strojarnici u trenutku napada. Vlasnici broda izjavili su za BBC Verify da je preživjela posada bila “traumatizirana na moru nakon što su brod pogodile dvije eksplozije”. Istoga dana napadnuta su još dva broda – grčki Star Gwyneth i američki MT Safesea Vishnu.

Globalna nestabilnost

Gradimo energetsku infrastrukturu potrebnu za revoluciju umjetne inteligencije u Hrvatskoj, Europi i SAD

Medijski prostor

Kviz kao tajno oružje marketinga: Kako zabava oblikuje kupovne navike

“Komercijalni plovni pravci ne smiju postati ratne zone”, poručio je vlasnik broda MT Safesea Vishnu za BBC Verify. U napadu je jedna osoba poginula dok je brod bio usidren uz obalu Iraka. Svih 28 članova posade bilo je prisiljeno skočiti u more kako bi pobjegli s gorućeg broda, izjavio je S. V. Anchan.

“Ti muškarci i žene nisu vojnici… oni su profesionalci koji održavaju globalnu trgovinu u pokretu.” Kombinacija prijetnji – bespilotnih letjelica, projektila, brzih napadačkih plovila i potencijalnih mina – predstavlja ozbiljan izazov, upozorava Arun Dawson s instituta Freeman Air and Space pri King’s Collegeu.

’Zatvori oči i plovi’

“Klasični minolovac, koji obavlja spor i zahtjevan posao, teško će istodobno tražiti i deaktivirati mine ako je izložen napadima iz zraka i s površine mora”, rekao je. Iran također koristi geografiju tjesnaca u svoju korist. Osim što je tjesnac uzak i plitak, obala je planinska, što omogućuje izvođenje napada s povišenih položaja na koje brodovi imaju manje vremena reagirati.

U pokušaju izbjegavanja detekcije, mnogi brodovi namjerno isključuju svoje sustave za praćenje, poznate kao AIS (Automatic Identification System).

“Većina tih brodova prolazi ‘zatvorenih očiju’”, kaže Dimitris Ampatzidis iz Kplera.

Isključivanjem sustava prilikom ulaska u Omanski zaljev, brodovi nestaju s radarskih i digitalnih karata te se ponovno pojavljuju satima ili danima kasnije na drugoj lokaciji. Iako im to pomaže prikriti položaj, takva praksa otežava praćenje kretanja tvrtkama poput Kplera.

“Sve podatke naši su analitičari dodatno provjerili ručno… kao i uz pomoć satelitskih snimaka”, zaključio je Ampatzidis u izjavi za BBC Verify.