Međunarodni monetarni fond upozorava da rat s Iranom ostavlja dugotrajne posljedice na globalno gospodarstvo te da povratak na stanje prije sukoba nije realan scenarij. Iako bi eventualni prekid sukoba mogao donijeti kratkoročno olakšanje, piše Euronews, šteta nastala zbog poremećaja opskrbnih lanaca, rasta cijena energenata i gubitka povjerenja investitora već je duboko ukorijenjena. Upravo ta trajna oštećenja ekonomskog sustava opisuju se kao dugoročna šteta.

Ekonomsko predviđanje

MMF blago diže prognozu rasta globalnog BDP-a uz pomoć AI-ja i blažih carina

Rat je već preokrenuo ranije pozitivne trendove u globalnom gospodarstvu, koje je prije sukoba pokazivalo znakove oporavka zahvaljujući ulaganjima i stabilnijim financijskim uvjetima. Međutim, nekoliko tjedana sukoba bilo je dovoljno da se ti pomaci ponište, a očekivanja gospodarskog rasta sada se revidiraju naniže. MMF upozorava da će globalni rast vjerojatno biti slabiji od ranijih prognoza, što dodatno naglašava razmjere ekonomskog usporavanja.

Jedan od ključnih problema je snažan poremećaj u opskrbi energentima, osobito nafte i plina, što uzrokuje rast cijena i povećava inflacijske pritiske širom svijeta. Sukob se opisuje kao klasični negativni šok ponude, što znači da ga nije moguće riješiti poticanjem potražnje, već zahtijeva prilagodbe koje često uključuju smanjenje potrošnje i gospodarsku aktivnost. Takvi uvjeti dodatno pojačavaju globalnu inflaciju.

Osim energetskog sektora, rat ima šire posljedice na globalne opskrbne lance, uključujući prehrambenu industriju, tehnologiju i logistiku. Poremećaji u transportu i proizvodnji stvaraju domino-efekt koji pogađa velik broj zemalja, posebno one ovisne o uvozu energenata. Procjenjuje se da je sukob već utjecao na velik dio svijeta, dodatno pogoršavajući nesigurnost i rizike u međunarodnoj trgovini, što ukazuje na ozbiljne globalne posljedice.

MMF također upozorava da bi potražnja za financijskom pomoći mogla značajno porasti, pri čemu se procjenjuje da bi zemlje mogle zatražiti između 20 i 50 milijardi dolara potpore. Najranjivije su države s nižim prihodima i one koje uvoze energente, jer su najizloženije rastu cijena i poremećajima opskrbe. Ova situacija dodatno opterećuje javne financije i povećava razinu globalnog duga.

Istovremeno, analitičari upozoravaju da bi geopolitičke napetosti i potencijalni prekidi ključnih transportnih ruta, poput Hormuškog tjesnaca, mogli dodatno pogoršati situaciju. Takvi scenariji dovode do volatilnosti na tržištima, rasta cijena energenata i povećanog rizika od recesije. Sve to potvrđuje da sukob ima dalekosežne implikacije na stabilnost svjetskog gospodarstva i sigurnost opskrbe energijom.

Zaključno, poruka MMF-a je jasna: čak i ako dođe do smirivanja sukoba, svjetsko gospodarstvo neće se brzo vratiti na prethodne razine stabilnosti. Posljedice rata već su ostavile dubok trag kroz inflaciju, sporiji rast i povećanu neizvjesnost. Upravo zato stručnjaci naglašavaju potrebu za koordiniranim međunarodnim odgovorom kako bi se ublažile posljedice ove globalne krize.

investicijska prilika

Globalni boom ulaganja u energetiku, promet i digitalne mreže

obnova kolnika

Kraj klasičnih radova: Asfalt se sada reciklira na licu mjesta