Lokalni političari, poslodavci i sindikalisti traže od vlade produženje državnih subvencija za program Kurzarbeit za radnike kojima se reže broj radnih sati.
Njemačka automobilska industrija, nekada “poslodavac iz snova”, sve je manje privlačna tamošnjim radnicima.
Naime, slabija potražnja za automobilima, strože emisije ispušnih plinova i ulaganja u razvoj električnih automobila stavili su taj – donedavno moćni industrijski sektor – pod veliki pritisak što rezultira otpuštanjima i nižim plaćama zbog smanjenja radnih sati.
Njemačka automobilska industrija, nekada “poslodavac iz snova”, sve je manje privlačna tamošnjim radnicima.
Naime, slabija potražnja za automobilima, strože emisije ispušnih plinova i ulaganja u razvoj električnih automobila stavili su taj – donedavno moćni industrijski sektor – pod veliki pritisak što rezultira otpuštanjima i nižim plaćama zbog smanjenja radnih sati.
Kako piše Reuters, da je trenutno vrlo neizvjesno graditi budućnost radom u autoindustriji uvjerio se bračni par Kristin i Thomas Schmitt koji su prošloga ljeta uzeli stambeni kredit i kupili kuću.
Noćna mora
Međutim, samo dva mjeseca kasnije saznali su da će njihovu tvornicu guma na području bavarskog grada Bamberga francuski proizvođač Michelin zatvoriti početkom iduće godine. “Ovo je noćna mora. To nam je izmaklo tlo pod nogama”, izjavila je Kristin Schmitt.
Bračni par s troje djece još se nada da će menadžeri u Michelinovoj tvornici na kraju pronaći rješenje i promijeniti odluku o gašenju pogona čime će 850 ljudi ostati bez posla. Međutim, nije samo da Schmittovi strahuju od gubitka posla.
Prema procjenama udruge njemačkih proizvođača automobila VDA, u idućih 10 godina taj će sektor otpustiti desetinu od ukupno 830.000 radnika.
No, dio stručnjaka i političara smatra kako će broj otpuštenih na kraju biti i veći jer sastavljanje električnih automobila zahtijeva manje radnika od proizvodnje vozila s motorom na unutarnje sagorijevanje. K tome, jednostavniji radni zadaci se prepuštaju robotima, a kompanije i sele proizvodnju van njemačkih granica.
Ipak, njemačkim gradovima ipak se neće dogoditi drastična situacija iz Detroita tijekom 70-ih kada su odlazak tvornica, jeftiniji uvoz auta i više cijene goriva izbrisali desetke tisuća radnih mjesta.
Međutim, opasnost sve više raste, kazali su Reutersu predstavnici proizvođača automobila, lokalni političari i sindikalni predstavnici. Različite tvrtke odlučuju se za različite pristupe. U navedenoj Michelinovoj tvornici radnici pokušavaju izbjeći prisilna otpuštanja.
Tako predsjednik radničkog vijeća Josef Morgenroth pokušava uvjeriti upravu da se ne može povući iz ranije postignutog dogovora kojim su zabranjena prisilna otpuštanja do kraja 2022. godine. Uprava tvornice odbila je Reutersu komentirati ovaj slučaj kazavši kako se pregovori s radničkim vijećem još uvijek vode.
S druge strane, u obližnjoj Boschovoj tvornici radnici su pristali na snižavanje plaća od 10 posto od travnja te smanjenje radnih sati. U zamjenu je uprava obećala da neće biti otpuštanja do 2026. godine.
“Naravno, to je uzrokovalo pomiješane osjećaje. Za mene osobno, prevladalo je olakšanje da je moj posao siguran još šest godina”, izjavio je voditelj proizvodnje Sven Bachmann.
Koliko bamberška regija snažno ovisi o automobilskoj industriji govore i brojke koje je iznio gradonačelnik Andreas Starke. “Govorimo o približno 25.000 radnih mjesta što je ugrubo 15 posto ukupne radne snage”, ističe Starke.
No, prijetnja rastuće nezaposlenosti u središtima autoindustrije u južnim njemačkim pokrajinama Bavarskoj i Baden-Württembergu ima ozbiljne posljedice na cijelo gospodarstvo u kojoj proizvodnja automobila sudjeluje s 5 posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji. K tome, autoindustrija važan je dio i njemačkog nacionalnog identiteta.
Produženje na dvije godine
Kako bi pomogli radnicima na koje se odražavaju problemi automobilske industrije, lokalni političari, poslodavci i sindikalisti pozvali su vladu na proširivanje programa zapošljavanja s državnim potporama, poznatiji kao Kurzarbeit.
Ovisno o dogovoru između poslodavca i radničkog vijeća, radnici mogu raditi kraće vrijeme ili čak ostati doma, a vlada pokriva dvije trećine njihove izgubljene zarade. Sindikati, poslodavci i lokalne vlasti traže od Berlina da se vladine isplate produže na dvije godine, umjesto sadašnjih godinu dana.
K tome, traže i da se iz državnog proračuna pokriju troškovi prekvalifikacije radnika koji bi radili na proizvodnji električnih automobila. Kako sada stvari stoje, vrlo je vjerojatno da će vlada kancelarke Angele Merkel uslišati njihove molbe. Očekuje se da će kabinet idućeg mjeseca odobriti fleksibilnija pravila za program Kurzarbeit.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu