Britansko istraživanje rađeno u suradnji sa sveučilištima u Oxfordu i Manchesteru te Public Health England (državna agencija za javno zdravstvo) pokazuje da srednjoškolci prednjače po udjelu zaraženih među svim dobnim skupinama.

Inače, situacija u Britaniji puno bolja je od naše, jer su u 14 dana do 28. studenoga imali 383 zaražena na 100 tisuća stanovnika, a mi 1022 i gotovo dvostruko više umrlih na milijun stanovnika. I istraživanje iz Indije na 80 tisuća oboljelih od COVID-19 i pola milijuna njihovih kontakata pokazalo je da su najveći širitelji zaraze mladi od 18 do 29 godina i djeca od 5 do 17 godina, među kojima najviše srednjoškolci.

Barem jedna dobra vijest

Zašto škole vjerojatno nisu žarišta koronavirusa?

Kod nas je udio pozitivnih među srednjoškolcima, kako je za Večernji list naveo prošli tjedan epidemiolog prof. Branko Kolarić, veći od 20%.

Kolarić je i na Facebook profilu napisao: “Britanski srednjoškolci trenutačno prednjače po udjelu zaraženih pa mislim da bi bilo dobro i kod nas do božićnih praznika srednje škole održavati online. Mladim ljudima komunikacija virtualnim putem je ionako svakodnevica. Iako sam, kao nastavnik, uvijek zagovaratelj klasične nastave u kojoj imamo ‘stvarniju’ interakciju, trenutačno je od većeg interesa da srednjoškolci nekoliko tjedana ne moraju u javni prijevoz i smanje mogućnost zaraze vlastitih (starijih) ukućana.”

Liječničke udruge i virolozi zalažu se da se srednje škole i fakulteti prebace na online nastavu

Nije on jedini zagovornik da se srednje škole i fakulteti privremeno prebace na online nastavu, zato su se zalagale i liječničke udruge i virolozi. I dok fakulteti većinom i jesu online, srednje škole nisu. Države u kojima je epidemija izmaknula kontroli privremeno su zatvorile škole, poput Slovenije, Austrije, Belgije, Češke, a ostale su otvorene u Njemačkoj, Britaniji i Francuskoj koje su na vrijeme mjerama spriječile porast zaraženih i umrlih kakav mi imamo. Britansko istraživanje pokazalo je da se tijekom posljednjeg tjedna istraživanja od 15. do 21. studenoga povećanje broja pozitivnih primjećuje samo kod srednjoškolaca, a stope pozitivnih smanjile su se kod odraslih starijih od 35 godina, dok se među najmlađim učenicima te studentima i mladima u dobi do 34 godine izravnavaju.

U Zagrebu započelo antigensko testiranje učenika 15 osnovih i srednjih škola

U Zagrebu su jučer započeli antigensko testiranje učenika 15 osnovnih i srednjih škola, no pitanje je što ćemo dobiti tim testiranjem asimptomatskih učenika jer antigensko testiranje nije pouzdano za testiranje onih bez simptoma. Najmanje što nam sad treba jest lažna slika udjela pozitivnih i negativnih učenika. Umjesto prebacivanja odgovornosti na razna povjerenstva u kojima je najmanje stručnjaka i na županijske stožere te škole, nije li vrijeme da se posluša epidemiologe, virusologe i druge liječnike i znanstvenike koji znaju najviše o suzbijanju epidemije?

PANDEMIJA KORONAVIRUSA

U Zagrebu kreće brzo antigensko testiranje po školama, evo tko će morati ponoviti test

“Britanski rezultati pokazuju da mjere uspješno kontroliraju zarazu kod odraslih, međutim, očito je da se zaraza još širi u mladoj populaciji, pogotovo u srednjim školama i fakultetima. Obzirom da kod nas već postoji preporuka da se fakulteti odvijaju online to bi se sada trebalo početi i dosljedno primjenjivati, a onda preostaje da se na neki način uspori širenje virusa u populaciji mladih u srednjim školama.

Čitao sam da se već razmatra produženje zimskih praznika za srednje škole. Ako se to sprovede bilo bi jako važno da se to desi što prije, dakle ne da se praznici produže u siječnju nego da se krene na praznike ranije. Time će se omogućiti srednjoškolcima da na neki način imaju tjedan dana razmaka između školskih druženja i obiteljskih okupljanja koja bi mogla biti uzrok povećanom sirenju bolesti. Božićna okupljanja će definitvno biti vrlo rizična ove godine pa bi imalo smisla preskočiti ili umanjiti takve aktivnosti tako da se zadrže u krugu najuže obitelji”, komentirao je britansko istraživanje Nenad Ban, profesor na švicarskom ETH-u.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Ne bih kategorički tražio da se škole zatvore, radije bih predložio da se koliko god se može nastava odvija putem interneta. Razumljivo je da bi bilo jako loše da se škole zatvore za obitelji s malom djecom gdje roditelji rade. Međutim to bi bilo jedno rješenje za srednjoškolce koji mogu ostati sami kod kuće umjesto da provode dane u razredima od 30 ljudi. Iako COVID19 manje šteti mladim ljudima, oni mogu širiti virus dalje, a na ovaj način bi se to moglo prekinuti.

U Njemačkoj fakulteti već rade online, a predavanja se slušaju preko Zooma. Dakle, treba razmišljati o tome da se barem za srednje škole primjeni online nastava, možda i za više razrede osnovne škole, od petog pa naviše. To su djeca koja mogu ostajati sama kod kuće, a poznato je da i više doprinose virusnom širenju od predškolske djece ili prvašića, kojima je teže ostati kod kuće sami dok su roditelji na poslu. Stoga o online nastavi treba razmisliti za djecu nešto starije dobi”, rekao je Večernjem listu virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Branuschweigu.