Austrijanci su u protekle dvije godine visoke inflacije morali prilično stegnuti remen i brojiti svaki euro kako im bankovni računi ne bi došli do opasno niskih razina. Mnogima se ipak to i dogodilo. I kada su se krajem prošle godine poveselili da je napokon došao kraj problematičnoj inflaciji i poskupljenjima, izbombardirani su alarmantnim vijestima o eksploziji cijena struje, plina i grijanja od 1. siječnja 2025..

Ali i stanarina, vode, odvoza smeća, hrane, goriva, prijevoza, vinjeta, zdravstvenog osiguranja, osiguranja automobila, CO2 poreza, parkiranja… Nećemo nabrajati dalje, jer gotovo je lakše i kraće popisati sve ono što ne poskupljuje ove godine.

Naravno, da su te alarmantne vijesti izazvale nelagodu i strah kod austrijskih građana, naučenih desetljećima na solidan životni standard. Uključujući sve više i onih iz srednjeg građanskog sloja, koji su se također u međuvremenu našli u nezavidnoj situaciji. I zabrinuto se pitaju tko će 2025. uopće biti u stanju podnijeti teret ove globalne krize, koja je počela s ratom u Ukrajini i koja više ne jenjava.

Padaju kočnice
Ono što im najviše tjera strah u kosti je najavljeni “strujni udar” na njihove džepove. Mediji navode da će troškovi struje porasti čak i do 45 posto, ovisno o dobavljaču. Uz napomenu da će obuhvaćati ne samo porast cijene kilovatsata struje, jer se krajem prosinca 2024. nakon dvije godine ukida vladina “cjenovna kočnica” kojom je država subvencionirala, odnosno sufinancirala kućanstvima potrošnju struje nakon pandemije koronavirusa nego i neobično visoku naknadu za mrežni prijenos električne energije od 200 do 290 eura godišnje, ovisno o kojoj se austrijskoj pokrajini radi.

Da je riječ doista o “strujnom udaru”, potvrđuje i podatak da je i uz dosadašnje tzv. vladino “kočenje” porasta cijene električne energije, prosječno austrijsko domaćinstvo moralo za struju godišnje izdvojiti 435 eura više nego prije uvođenja te kočnice. K tome treba još pridodati i troškove mrežnog prijenosa od 200 do 290 eura, što sve zajedno iznosi 725 eura više nego prošle godine.

Što se tiče plina, on je već od ljeta prošle godine poskupio negdje oko 30 posto. Uz to, od 1. siječnja 2025. potrošači moraju prosječno računati i s dodatnih 60 eura godišnje na ime porasta cijene plinskog mrežnog prijenosa.

Od početka ove godine u Austriji se povisuje i porez na CO2 (ugljični dioksid), i to s 45 na 55 eura po toni goriva, što automatski znači i više cijene benzina i dizela. Austrijski klub vozača automobila ARBÖ je izračunao da će CO2 porez od Nove godine povećati cijenu dizela za 16,5 centi, a eurosupera za 15 centi. Dosad je porez iznosio 12,3 centi po litri benzina i 13,5 centi za dizel. Budući da Austrijanci prosječno godišnje troše 770 litara goriva, to znači da će ove godine morati dodatno izdvojiti iz kućne blagajne 127 eura za dizel i 116 eura za benzin.

Strujni udar na džepove

Mediji navode da će troškovi struje porasti čak i do 45 posto, ovisno o dobavljaču.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Vožnja kao luksuz
Kod registracije novih vozila također je najavljen porast cijena (NoVA). Uz sve to za 7,7 posto poskupjela je i vinjeta za vožnju automobilom autocestom i brzim austrijskim cestama u 2025. s 96,40 na 103,80 eura. Za ljubitelje vožnje sredstvima javnog prijevoza, nova cijena njihova godišnjeg “klima-tiketa” iznosi 1179,30 eura, što je 84 eura više nego lani.

Ako se sva prethodno navedena poskupljenja zbroje, Austrijanci moraju u 2025. godini računati s dodatnim troškovima od 1003,70 eura. Međutim, to nije sve. K tome još treba pridodati poskupljenje odvoza smeće, vodu i parkiranje, te druge naknade za gotovo šest posto. To znači da će dvočlano kućanstvo 2025. morati iz kućne blagajne izdvojiti još dodatnih 257 eura godišnje. A gdje su još ostala poskupljenja, hrane, stanarina itd.

Austrijanci strahuju i od ubrzanja inflacije zbog divljanja cijena energenata. Političari tvrde da se ne očekuje da će zbog povećanja cijena struje i plina doći do lančane reakcije i porasta cijena proizvoda i troškova uslužnih djelatnosti. Dakle, do novog inflatornog vala, samo zato što je tehnička savezna vlada krajem prosinca ukinula odluku koja je kočila porast troškova struje od 2022. do 2024. godine, štiteći tako kućanstva.

Marcel Haraszti, šef poznatog koncerna supermarketa Rewe Austrija (Billa, Billa Plus, Bipa, Penny…) ne slaže se s tvrdnjama političara.

“Ako će početkom 2025. cijene energenata drastično porasti, troškovi energenata neće porasti samo u kućanstvima nego i uzduž cijelog lanca živežnih namirnica. A to znači da će imati višestruko pojačan učinak”, rekao je Haraszti. Napomenuo je da porast troškova energenata u supermarketima znači i porast troškova kod dobavljača.

“Lančana reakcija je beskonačna jer svaki dobavljač ima svoje dobavljače, također ovisne o cijenama energenata”, istaknuo je šef koncerna Rewe u Austriji. Upozorio je nadležne da dobro razmisle o poskupljenjima. Kako je naglasio, rezultat eksplozije cijena mogao bi biti za narod vrlo bolan, jer bi se inflacija u Austriji, gdje su cijene u supermarketima već sada 20 posto više nego u susjednoj Njemačkoj, mogla ponovno “zahuktati”.

Talijani traže Benka
A to je upravo ono što bi moglo biti jako opasno za austrijsko gospodarstvo koje je trenutačno u silaznoj putanji. I svakim danom sve više tvrtki stavlja ključ u bravu i odlazi u stečaj. Ne samo malih nego i velikih poslovnih sustava. Stečaj su 2024. godine proglasile neke poznate austrijske kompanije poput giganta za proizvodnju motora KTM, Kika/Leiner, Signa itd., a na tisuće ljudi ostalo je bez posla.

Najveći stečaj u austrijskoj povijesti zabilježen je prošle godine na području nekretnina. Riječ je o tvrtkama Signa Prime i Signa, Signa Development i nekoliko stotina projektnih društava u sustavu Signa Holdinga, na čijem je čelu bio poznati austrijski nekretninski tajkun Rene Benko, za kojim su Talijani, s obzirom na to da je tvrtka, osim u Austriji, bila aktivna i u Italiji i Njemačkoj, izdali uhidbeni nalog… Zbog sumnje da je vođa kriminalne skupine koja je na jednoj strani živjela na visokoj nozi, a na drugoj “cjedila” financijsku korist iz tvrtki, dok nisu bankrotirale.

Nakon “afere Benko”, međunarodni investitori i banke vrlo su oprezni, što je zakočilo nove investicije i daljnji razvoj tržišta u Austriji. Ali to nije sve, tu su i stečajevi privatnih osoba, kojih je negdje oko 9000 godišnje.