Nakon što je u oštroj borbi u drugom krugu postao novoizabrani argentinski predsjednik, radikalnog libertarijanca Javiera Mileiu sada čeka teža bitka – zauzdati inflaciju i izvući zemlju iz slobodnog pada u duboku krizu.

Inflacija u Argentini u listopadu je na godišnjoj razini dosegnula 143 posto, neto devizne rezerve su u debelom minusu, štediše odbacuju nacionalnu valutu pezo, a recesija je pred vratima u zemlji u kojoj čak 40 posto građana živi u siromaštvu, piše Reuters. Fotografirajući se s motornom pilom u ruci, Milei je tijekom predizborne utrke obećavao šok terapiju za ekonomiju.

Preslagivanje karata na svjetskoj sceni

Iz Kine stiglo upozorenje: ‘Ovo bi bila ozbiljna greška’

Referentna kamata 133 posto
Među mjerama koje je obećavao su zatvaranje središnje banke i dolarizacija. Pobijedio je aktualnog ministra gospodarstva Sergia Massu s 56 posto osvojenih glasova, a dužnost bi trebao preuzeti 10. prosinca.

“Gospodarstvo je na intenzivnoj njezi”, rekao je Miguel Kiguel, bivši podtajnik za financije u Ministarstvu gospodarstva 1990-ih. Galopirajuća inflacija s cijenama koje se mijenjaju iz tjedna u tjedan osiromašuje potrošače, ali i stvara velike poremećaje na tržištima. Središnja banka predviđa da će se stopa inflacije do raja godine popeti na 185 posto.

“Jedan od najvećih izazova sljedeće administracije bit će ispraviti distorziju relativnih cijena koje gospodarstvo ima danas. U kontekstu visoke inflacije i stabilizacijskog plana, korekcija je neizbježna”, rekao je ekonomist u konzultantskoj tvrtki EcoGo Lucio Garay Mendez.

U pokušaju da smanji inflaciju, argentinska središnja banka povećala je referentnu kamatnu stopu na 133 posto, što potiče štednju u pesosima, ali šteti dostupnosti kredita i gospodarskom rastu. Od tržišnog pada 2019. argentinski pezo je pod kapitalnim kontrolama pa se po neslužbenom tečaju dolarima trguje za dvostruko veću cijenu od službenih 350 pezosa za dolar.

Milei je obećao da će brzo poništiti kontrolu kapitala i dolarizirati gospodarstvo, dok će vjerojatna oštra devalvacija u bliskoj budućnosti približiti službene i paralelne tečajeve. Devizne rezerve spustile su se najniže razine od 2006., a analitičari smatraju da su neto rezerve negativne pošto je suša pogodila izvoz ključnih usjeva poput soje, kukuruza i pšenice.

Novi aranžman s MMF-om
Niske pričuve ugrožavaju sposobnost zemlje da otplati dugove glavnom vjerovniku Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i imateljima obveznica, kao i da pokrije ključni uvoz pa će zemlja morati obnoviti svoj program MMF-a vrijedan 44 milijarde dolara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Treće po veličini gospodarstvo Latinske Amerike na putu je pada od dva posto ove godine, a zajedno s troznamenkastom inflacijom, što će vjerojatno povećati razinu siromaštva.

Bogata žitaricama, plinom iz škriljevca i litijem, Argentina bi iduće godine mogla doživjeti poticaj zbog boljeg vremena, plinovoda koji smanjuje ovisnost o skupom uvozu te litijem potrebnim za baterije električnih vozila. Od soje i kukuruza očekuju se jači urodi što će donijeti prijeko potrebne devize.