Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo, prenosi HRT.

Rat je izazvao najveći poremećaj opskrbe energijom u modernoj povijesti nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.

Solidarni teret

Pet članica EU-a traži porez na ‘ekstra dobit’ energetskih kompanija

Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna.

Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, upozorivši na asimetrični šok rata i strože financijske uvjete.

Nove cijene goriva

Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao blago poboljšanje projekcije globalnog rasta, na 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se svjetska gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije.
Umjesto toga, svi scenariji sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti, rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološke promjene, klimatske šokove i demografske trendove.

To znači da, nakon oporavka od ovog šoka, svijet mora ostati spreman na nove globalne rizike, dodala je.
Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinci se prelijevaju na isporuke energenata i povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva.

Čak i brz završetak sukoba doveo bi do relativno manjeg smanjenja prognoze rasta i povećanja inflacije, dok bi produljeni rat imao znatno jači učinak na inflaciju i rast.

Siromašne zemlje najviše pogođene

Siromašne i ranjive države bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, upozorila je Georgieva, naglašavajući ograničen fiskalni prostor mnogih vlada za pomoć stanovništvu suočenom s rastom cijena.
Neke zemlje već su zatražile financijsku pomoć, a MMF razmatra proširenje postojećih programa kreditiranja jer je čak 85 posto članica fonda uvoznik energije.

Široke energetske subvencije nisu dugoročno rješenje, dodala je, pozivajući vlade da izbjegavaju mjere koje bi dodatno potaknule inflacijske pritiske.

ECB očekuje usporavanje i rast inflacije

Usporavanje gospodarstva i jačanje inflacije teško će se izbjeći, upozoravaju iz Europske središnje banke (ECB), naglašavajući da je učinak krize izrazito neravnomjeran.

Najviše su pogođene zemlje uvoznice energije, ali posljedice osjećaju i izvoznici poput Katara, čija je proizvodnja pogođena iranskim napadima na energetska postrojenja.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

Katar procjenjuje da će mu trebati tri do pet godina za obnovu 17 posto proizvodnje prirodnog plina, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su u ratu oštećena 72 energetska postrojenja.
Čak i da rat odmah završi, negativni učinci na globalno gospodarstvo ostali bi prisutni, upozorila je Georgieva, naglašavajući dugoročne posljedice energetske nestabilnosti.

Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je da bi milijuni ljudi mogli biti suočeni s akutnom glađu ako se sukob nastavi, dok MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali upozorava da bi do nje moglo doći zbog mogućih poremećaja u opskrbi gnojivima.