EN DE

MMF i EU predlažu ulaganja u infrastrukturu kao novo rješenje za poticanje rasta

Autor: Poslovni.hr/Hina
10. listopad 2014. u 14:37
Podijeli članak —
Foto: Thinkstock

Zemlje poput Njemačke koja bilježi viškove na tekućem računu bilance plaćanja mogu si priuštiti veća ulaganja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska unija u posljednje vrijeme učestalo pozivaju vodeća gospodarstva da pojačano ulažu u infrastrukturu kako bi poduprle vlastiti i rast svjetskog gospodarstva u budućnosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Na aktualnom redovnom jesenjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu učestali su pozivi vodećim gospodarstvima koja si to mogu priuštiti da pojačano ulažu u infrastrukturu kako bi osigurale svoju ekonomsku budućnost.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska unija u posljednje vrijeme učestalo pozivaju vodeća gospodarstva da pojačano ulažu u infrastrukturu kako bi poduprle vlastiti i rast svjetskog gospodarstva u budućnosti.

Na aktualnom redovnom jesenjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu učestali su pozivi vodećim gospodarstvima koja si to mogu priuštiti da pojačano ulažu u infrastrukturu kako bi osigurale svoju ekonomsku budućnost.

Tako je budući potpredsjednik Europske komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen, koji preuzima dužnost 1. studenog, u jučerašnjem razgovoru za Reuters konstatirao da su mnoge zemlje u okviru procesa konsolidacije pretjerano smanjile ulaganja.

Stoga je poručio vodećim gospodarstvima eurozone, posebno Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, da uvedu promjene.

"Zemlje poput Njemačke koja bilježi viškove na tekućem računu bilance plaćanja mogu si priuštiti veća ulaganja, ne samo zato što bi time potaknule gospodarstvo Europske unije već i zato što moraju voditi računa o vlastitom gospodarskom rastu", kazao je Katainen.

Njemačka ulaganja konstatno padaju već dva desetljeća, s oko 21 posto BDP-a krajem devedesetih godina prošlog stoljeća na sadašnjih tek nešto više od 17 posto, pokazuju podaci Centra za europske reforme.

Unatoč tome Berlin je za cilj postavio uravnoteženje proračuna i zazire od povećanja javnih ulaganja.

"Zemlja koja je trenutno snažna ne mora nužno biti takva i u budućnosti pa treba stvarati uvjete za rast, jačati industrijsku bazu", upozorio je budući visoki dužnosnik EK.

Njegove riječi poklopile su se s nizom slabih pokazatelja iz njemačkog gospodarstva u posljednje vrijeme, uključujući pad novih industrijskih narudžbi i industrijske proizvodnje u kolovozu i snažno smanjenje izvoza.

"Naša je poruka da zemlje koje bilježe višak trebaju ulagati u svoju budućnost", ističe Katainen, izdvajajući kao glavna područja za ulaganja istraživanje i razvoj i infrastrukturu.

Zemlje poput Italije i Francuske također bi trebale više trošiti na ulaganja ali se za razliku od Njemačke ne mogu pojačano zaduživati u tu svrhu zbog ionako previsokih dugova i manjkova. Zato im Katainen preporučuje preraspodjelu proračunskih sredstava.

"Obje zemlje trebale bi ulaganjima dati prioritet", sugerira budući visoki dužnosnik EK.

Takvim se porukama Katainen EK pridružio Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) koji je među prvima pozvao pojedine vlade da budu manje fiksirane na dug i da ulažu u ekonomski vrijedne projekte.

MMF-ovi dužnosnici otvoreno su poručili da zemlje koje si to mogu priuštiti možda neće imati izbora do 'otvoriti pipu' kako svjetsko gospodarstvo ne bi ponovo kliznulo u recesiju.

"U posljednje je vrijeme agregatna potražnja snažno oslabila. Netko mora popuniti tu rupu", naglasio je zamjenik izvršne direktorice MMF-a Min Zhu.

Taj zaključak podupire i spoznaja da šestogodišnje mjere suzbijanja krize nisu polučile željeni učinak, ističe Reuters, podsjećajući da su središnje banke upumpale u tržišta tisuće milijardi dolara, koje su uglavnom završile u rezervama banaka i gotovinskoj rezervi kompanija.

I novo rješenje u vidu ulaganja u infrastrukturu krije u sebi određene zamke, podsjeća Reuters, ukazujući na primjere nepotrebnih i neracionalnih projekata olimpijskih stadiona i mostova.

Stoga u MMF-u upozoravaju na nužan ekonomski rezon pri donošenju odluka o takvim ulaganjima.

Autor: Poslovni.hr/Hina
10. listopad 2014. u 14:37
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close