Kineski potrošači, posebice mladi, sve su manje skloni kupovini poučeni nedavnim iskustvom iznenadnog pada gospodarske aktivnosti uslijed pandemije koronavirusa.

Procjene međunarodnih analitičara govore da bi svaki treći Kinez u narednom razdoblju mogao postati mnogo oprezniji kada je potrošnja u pitanju.

To bi pak moglo značajno pomrsiti planove Pekinga o tranziciji iz gospodarstva temeljenog na proizvodnji i izvozu u ekonomiju sličniju onima na Zapadu gdje osobna potrošnja dominira u strukturi BDP-a.

Prazne se ormari

Kako piše Reuters, sve veći broj mladih Kineza – suočenih s otkazima, neplaćenim dopustima i smanjenjem plaća – počeo je prodavati odjeću, kozmetiku i potrošačku elektroniku nagomilanu tijekom „debelih godina“. Umjesto da se nakon popuštanja mjera izolacije vrate svojim dosadašnjim potrošačkim navikama, mnoštvo mladih pronašlo se u drugačijem etičkom principu – manje je više.

Tang Yue, 27-godišnja predavačica turističkog menadžmenta iz grada Guilina na jugozapadu Kine, donedavno je mjesečno zarađivala oko 7000 juana (988 dolara), a sebe opisuje kao „šopingholičarku“ koja je u posljednje tri godine kupovala gotovo sve što bi vidjela – od Chanelovih ruževa za usne do Appleova tableta. Međutim, zadovoljstvo koje je osjećala prilikom kupovine je nestalo, ističe Tang.

„Epidemija koronavirusa bila je poziv na buđenje. Kada sam vidjela pad toliko različitih djelatnosti, shvatila sam da nemam financijskih zaliha ako mi se nešto dogodi“, ističe Tang za Reuters.

Dodaje kako joj novi mjesečni budžet za kupovinu ne prelazi 1000 juana. Mlada predavačica stoga je popisala svojih 200-tinjak komada kozmetike te stotinjak komada odjeće, zadržala tek nekoliko primjeraka, a ostatak prodala preko interneta. U posljednja dva mjeseca na online platformama za rabljenu robu ostvarila je zaradu od gotovo 5000 juana. U tome nije usamljena.

„Besposlena riba“, najveća kineska internetska platforma za rabljenu robu u vlasništvu Alibabe, u ožujku je zabilježila rekordni dnevni volumen transakcija. Vlada čak predviđa da bi vrijednost kupoprodaje rabljene robe ove godine mogla dosegnuti bilijun juana, odnosno 141 milijardu dolara.

Novi trend među mladim Kinezima oslikavaju postovi „Ostavi svoje stvari“ koji su preplavili tamošnje društvene mreže i do sada prikupili više od 140 milijuna pregleda.

Zanimljivo je da je ovaj trend među Kinezima u potpunoj suprotnosti s razmišljanjem Južnokorejaca koji su prošloga vikenda krenuli u stampedo po trgovačkim centrima nakon što su tjednima bili zatvoreni u domovima. Za sada se ne može sa sigurnošću reći da će se novorođeni minimalistički trend među Kinezima održati i kada kriza povezana s koronavirusom bude potpuno okončana.

No, ako se održi, mogao bi vrlo negativno utjecati na tisuće različitih djelatnosti oslonjenih na osobnu potrošnju, od velikih trgovačkih lanaca, preko malih uličnih restorana do teretana i kozmetičkih salona.

U tom kontekstu svojevrsni pokazatelj pruža nedavno istraživanje konzultantske tvrtke McKinsey koje je otkrilo da između 20 i 30 posto ispitanika u Kini tvrdi da će nastaviti biti oprezni prilikom potrošnje i nakon koronakrize.

Teška predviđanja

Valja naglasiti kako kineska vlada s popuštanjem mjera potiče građane da opet počnu trošiti, dajući im gotovinske vaučere u ukupnoj vrijednosti nekoliko milijardi juana. No, zabrinutost oko sigurnosti radnog mjesta i primanja vidljiva je i u kretanju maloprodaje, koja bilježi pad u svim mjesecima ove godine. Francuska kompanija Kering u čijem su vlasništvu luksuzni brendovi Gucci i Balenciaga nedavno je istaknula kako je teško predvidjeti kada i kako bi se prodaja u Kini mogla oporaviti.

Inače, zapadni ekonomski analitičari i prije izbijanja koronakrize isticali su kako je osobna potrošnja i dalje slabašan pokretač kineskog gospodarstva. Jačanje domaće potražnje za kinesku je vladu postalo osobito važno u posljednjih godinu i pol, izbijanjem trgovinskih tenzija sa SAD-om.

Analitičari francuske banke BNP Paribas u svojoj analizi ističu kako osobna potrošnja i dalje zauzima manje od 40 posto udjela u kineskom BDP-u, a posljednjih godina primjetno je i usporavanje njezina rasta, s dvoznamenkastih vrijednosti početkom desetljeća.

Realni rast osobne potrošnje pao je na prosječnu stopu od 8 posto između 2013. i 2016. godine, a potom u razdoblju 2017. i 2018. na 7 posto. K tome, rast volumena maloprodaje usporio je sa 12 posto u 2011. na 6,7 posto u prvom polugodištu prošle godine. Usporavanje rasta osobne potrošnje posljedica je problema na tržištu rada i s time povezanog pada povjerenja potrošača, zatim blagog povećanja inflacije te umjerenijeg rasta kreditiranja nakon regulatornog zaoštravanja.