Nerijetko se može čuti kako je turizam početak i kraj svakog ozbiljnijeg poslovanja i poslovnog uspjeha na obali i priobalju, kako je osnova cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a da bez njega, posebno u južnijim županijama, života ne bi ni bilo. Osporavati značaj turizma svakako bi bilo deplasirano, no primjeri nekoliko vrlo lijepih poslovnih priča koje nisu usko vezane uz turističke djelatnosti ili čak nemaju ni dodarnih točaka s njima, a locirane su u primarno turističkim područjima pokazuju da je itekako moguće napraviti dobar iskorak i u drugim sektorima.
Štoviše, koliko turizam ima svakako blagotvorne učinke po gospodarske prilike, životni standard i investicijsku privlačnost obalnih područja, toliko pomalo i odvlači zanimanje stanovništva za druge poslove, a što je s apartmanizacijom obale u posljednjih dva desetljeća naročito došlo do izražaja. Uspjehe tih kompanija zato treba s posebnom pažnjom vrednovati.
A jedna od najvećih je svakako priča AD Plastika, tvrtke koja se početkom devedesetih izdvojila iz sustava nekadašnjeg giganta Jugoplastike i nastavila svoj put kao rastući proizvođač dijelova za automobilsku industriju. Dosljednim ulaganjima, kako u ljude tako i u proizvodne procede, solinska je tvrtka postala jedan od najrelevantnijih europskih dobavljača za europsku industriju čije se poslovanje širilo globalno, a proizvodni pogoni nakon Hrvatske otvarani su i u Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji i Mađarskoj.
Operativne aktivnosti sežu na pet kontinenata, tvrtka proizvodi više od deset milijuna različitih dijelova godišnje za više od 80 modela vozila koji se isporučuju u oko 20 zemalja svijeta, a u svojih osam tvornica ima više od 2000 zaposlenih. U prvih šest mjeseci 2025. ostvarila je 309,6 posto višu neto dobit u odnosu na isto razdoblje 2024. Na čelu AD Plastika je od sredine prošle godine Katija Klepo, dugogodišnja članica Uprave s bogatim iskustvom u financijama, kontrolingu i korporativnim funkcijama.
Za Solin i inače kažu da je prava poslovna “meka” Dalmacije te da su njegovi gradonačelnici, kako bivši tako i sadašnji Dalibor Ninčević, uglavnom i bili naklonjeni gospodarstvu i razvoju poslovnog sektora, pa se već uoči pandemije, prema tadašnjim podacima HGK, Solin našao na visokom drugom mjestu u državi po broju otvorenih poduzeća po glavi stanovnika. Tu je prije gotovo 30 godina osnovan Draco kao tvrtka za uvoz i distribuciju hidroizolacijskih materijala da bi se zatim preorijentirali na proizvodnju.
Danas je na čelu poduzetnički dvojac Igor Drašković – Oliver Vuco, zaslužan što Hrvatska ima i razvija svoju industriju hidroizolacijskih materijala. Kroz rad i razvoj, ulaganje u laboratorij i vlastite inženjere, postali su sinonim za određene kategorije modernih hidroizolacijskih proizvoda kojima su opskrbili splitski aerodrom, zagrebački Arena Centar, Ikeu, porečki Pical, splitski hotel Marjan… U Muću su 2012. podigli tvornicu, a nakon regije počinju izvoziti u Saudijsku Arabiju, dok je cilj razvijati se na tržištima Austrije, Italije, Češke, Mađarske, Slovačke… Broj zaposlenih narastao je na više od 70.
U Solinu je svoje sjedište našla i tvrtka Bobis, od 2018. godine u stopostotnom vlasništvu splitskog Tommyja, a čija tradicija seže u davnu 1949. godinu. Od prve radnje na splitskoj Pjaci razvio se jedan od najuspješnijih konditora, čak i na razini bivše države, a ulazak u veliki sustav, u koji je 2023. ušao i proizvođač mesnih proizvoda Petason, samo je dodatno pojačao razvojni potencijal tvrtke. Početkom ožujka iz poslovnih su krugova stigle informacije da Tommy privodi kraju pripreme za izlazak na burzu te kako ubrzo zatim planira investirati između 300 i 350 milijuna eura, ponajviše u jačanje primarne proizvodnje, posebno u Petasonu gdje bi se išlo na širenje kapaciteta, modernizaciju tehnologije te razvoj vlastitih farmi junadi, svinja i pilića.
Dva mjesta iznad Tommyja (17.) na posljednjoj top 505 listi kompanija koje svake godine u svom posebnom izdanju objavljuje Poslovni dnevnik našao se Studenac, još jedna sjajna priča koja je krenula iz Omiša 1991. godine kao obiteljski biznis koji se već devedesetih počeo značajno širiti pod Dalmaciji. No, prijelomni trenutak za još jači tržišni iskorak dogodio se 2018. kad je tvrtka došla u vlasništvo poljske private equity investicijske kompanije Enterprise Investors nakon čega slijedi širenje kroz akvizicije, značajan rast broja poslovnica te širenje u druge dijelove zemlje. Danas je Studenac trgovački lanac s najvećim brojem trgovina na hrvatskom tržištu, a 2024. počeo se širiti i u susjedstvo otvaranjem trgovina u Sloveniji. Iste godine kompanija je došla do brojki od 1400 trgovina i više od 6700 djelatnika, a krajem prošle i početkom ove godine otvorena su i dva impresivna logističko-distributivna centra, u Velikoj Gorici i Dugopolju.
Iz obiteljske priče izrastao je još jedan veliki poslovni uspjeh s potpisom Dalmacije – Mesna industrija ‘Braća Pivac’ krenula je od mesnice u vrgoračkom kraju da bi s razvojem i širenjem izrasla u jednu od najuspješnijih mesnih industrija u ovom dijelu Europe. Sav zarađeni novac u drugoj polovini 20. stoljeća početkom milenija počeli su investirati u preuzimanja – prvo Dalmessa, pa PPK Karlovac te čakovečku Vajdu da bi vrhunac uslijedio 2019. godine kad su Pivci postupnim kupovanjem dionica došli do kontrolnog paketa Kraša. U 2023. godini tvrtke iz sustava Grupe Pivac ostvarile su 888 milijuna eura prihoda i 30 milijuna eura neto dobiti. Najviše je tome pridonijela matična tvrtka Mesna industrija ‘Braća Pivac’. Danas imaju oko oko 250 maloprodajnih objekata na razini države, a u planu je i značajno povećanje.
Iako je sjedište kompanije Stanić d.o.o. u zagrebačkom Kerestincu, jedna od vodećih hrvatskih proizvodno-distribucijskih tvrtki i danas se veže za Split, odnosno Dalmaciju, budući da je sjedište Stanić Grupe u Splitu, a važan trenutak za kompaniju dogodio se u ljeto 2022. godine kad je Stanić Beverages postao novi vlasnik gotovo 99 posto dionica Maraske, proizvođača s 200 godina dugom tradicijom, čime je realiziran kuporpodajni ugovor o preuzimanju potpisan s bivšim vlasnikom zadarske tvrtke, Mepas grupom. Nakon toga slijede značajna ulaganja u mehanizaciju i modernizaciju, višnjik kao dušu tvrtke, kao i tržišno širenje brenda koji se u jednom trenutku našao u situaciji da je “dragulj na dnu mora” sa samo jednom preostalom tvornicom.
Za zadarski kraj veže se još jedan itekako važan obalni poslodavac – Tankerska plovidba brodarstvom se bavi još od 1955., a godinama već prednjači po prihodima u županiji. I ne samo to, uz Inu i Hrvatski Telekom tvrtka koja u svojoj floti ima tankere za prijevoz sirove nafte i derivata, kao i prijevoz suhih tereta te putničke brodove, na razini države je ostvarila najveću dobit u godini (2023.) kad je zapošljavala 259 radnika uz prosječnu bruto plaću po zaposlenom u iznosu od 4007,72 eura. Posebno su u toj kompaniji, čije je nominalno vlasništvo vezano za Tankerska Holding sa sjedištem u Austriji, ponosni na činjenicu da, u odnosu na branšu gdje je prosječni ostanak u jednoj tvrtki otprilike četiri godine, zaposlenici u Tankerskoj provedu često i cijeli radni vijek te da se značajno ulaže njihovo, lokalno obrazovanje.
Prelazak u vlasništvo Iskre udahnulo je novi život šibenskom brodogradilištu koje se posljednjih godina profiliralo kao stabilan i rastući igrač u sektoru, da bi sada već došli na razinu da mogu kupiti posrnulog riječkog diva 3. maj 1905 za 6 milijuna i 665 tisuća eura. Ključni financijski pokazatelji govore da Iskra brodogradilište pod kapom obitelji Šešok samo raste – kako po ukupnim prihodima (od 20,4 mil. eura u 2022. do 27,2 milijuna u 2024.) i profitnoj stopi (4,9 posto 2022., a 10,6 posto 2024.), tako i po broju zaposlenih (s 125 u 2022. na 148 u 2024.).
Jedna od najboljih poslovnih priča novije hrvatske povijesti rođena je u osvit stvaranja države na riječkom području kad je Ivo Usmiani osnovao prvo privatno farmaceutsko dioničko društvo koje se iz malog laboratorija s 10-ak zaposlenih razvilo u najveću farmaceutsku tvrtku u hrvatskom vlasništvu, budući da je Pliva u međuvremenu dobila stranog vlasnika (Teva). S više od 1450 zaposlenika JGL Grupa danas posluje na 60 svjetskih tržišta, a nakon što su u proteklih pet godina udvostručili poslovanje, plan je u sljedećih pet sve to ponoviti te u tridesete godine 21. stoljeća ući s prihodima većim od pola milijarde eura. Jedan od najimpresivnijih trenutaka u razvoju kompanije dogodio se 2015. godine kad je u Svilnom na ulazu u Rijeku otvoren proizvodni kompleks Pharma Valley, a čitav projekt “težio” je tadašnjih 361 milijun kuna. U 2025 godini JGL je ostvario ukupne prihode od 306 milijuna eura ili 22 posto više nego 2024., a dobit prije oporezivanja rasla je 64 posto. Jedan su od najvećih i najuspješnijih hrvatskih izvoznika.
S riječkog je područja i jedan od prihodovno najuspješnijih hrvatskih trgovačkih lanaca – Plodine. Kompanija osnovana 1993. godine kroz desetljeća razvoja došla je do pozicije devete na listi 505 kompanija po ukupnim prihodima, na korak do milijarde eura prihoda te 150 supermarketa i hipermarketa u cijeloj Hrvatskoj.
Iako Istrom u poslovnim rezultatima drmaju jake turističke kompanije (Valamar, Maistra iz sastava Adrisa, Plava laguna, Aminess), priče poput one Agrolagune, koja je već više od godinu dana u vlasništvu Badela 1862, ukazuju na važnost popratnih grana na kojima, između ostalog, počivaju i uspjesi hotelijera te drugih dionika “kolača” turizma. Ne ističu li svi, uostalom, lokalne namirnice kao važan dio svoje ponude? Na krilima novog investicijskog ciklusa Agrolaguna nastavlja razvijati se u područjima proizvodnje vina, maslinovog ulja i sira, a u planovima je i značajno širenje površina u vlasništvu tvrtke koja zapošljava više od 230 djelatnika i čiji je proizvod Ol Istra jedan od najnagrađivanijih na velikim međunarodnim sajmovima, među ostalom i na newyorškom NYIOOC World Olive Oilu.
Globalno najuspješnija poslovna priča koja je krenula iz Istre ipak je vodnjanski Infobip, globalna IT tvrtka i vodeća cloud komunikacijska platforma, koja upravo slavi 20 godina od osnutka, a u svojih 70-ak ureda i s poslovanjem na šest kontinenata zapošljava više od 3500 stručnjaka. Od 2022. posjeduje i kampus Alpha Centauri, veliki inovacijski centar koji tvrtku smješta u vrh tehnološke industrije u ovom dijelu Europe.
