Odluka američkog predsjednika Baracka Obame o ukidanje NASA-in program nazvan Constellation izazvao je kritike znanstvenika koji tvrde da je već uloženi novac bačen u vjetar te da će Europa i SAD zaostati za drugim zemljama na području znanstvenog rada u svemiru. “Kinez će biti sljedeći čovjek na Mjesecu”, vrište američki znanstvenici. Međutim, oni zaboravljaju da bi Obamim plan mogao postati veći i od naredbe predsjednika Johna F. Kennedyja: “Odlučili smo poći na Mjesec”.Američka svemirska agencija NASA postat će krovna organizacija koja će nadgledati komercijalno natjecanje privatnih kompanija koje bi trebale donijeti nove tehnologije za put prema zvijezdama. Constellation je bio krovni program koji je uključivao razvoj nove vrste noseće rakete, uključujući raketu Aries i modul za posadu Orion. Komisija koja je proučila napredak programa zaključila je da se s njim kasni i da nema dovoljno sredstava da se Constellation privede kraju i poluči korisne rezultate. “Komisija je zavirila pod površinu i pronašla gomilu problema”, rekao je Jim Kohlenberger, voditelj Obamina Ureda za znanost i tehnologiju. Kohlenberger je rekao da iako je cilj programa Constellation bio poslati ljude na Mjesec do 2020. godine, on to ne bi mogao prije 2030. godine ili još koju godinu kasnije, “ako bi do toga uopće došlo”. “Rekli su da imaju jasnu viziju, no prije će biti da se radi o kratkovidnosti”, dodao je Kohlenberger.

Privatne kompanije
NASA očekuje da će komercijalne tehnologije (čitaj: ono što razviju privatne kompanije) koji bi ponijele čovjeka u svemir biti dostupne do 2016. godine. Space Shuttle, koji će biti umirovljen ove godine, još će pet puta poletjeti u svemir. Amerikanci će nakon toga koristi ruska poletišta i njihove rakete za dopremanje ljudi i stvari na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). NASA ima namjeru i dalje ulagati u ISS još deset godina i poslije toga jer je Međunarodna svemirska postaja izvrstan poligon za razne zanstvene eksperimente. Prema riječima astronautkinje Sally Ride koja je bila član vladine komisije koja je pretresla program Constellation, Međunarodna svemirska postaja trebala je nakon 2015. godine biti žrtvovana, a novac preusmjeren prema Constellationu. Među znanstvenicima, ali i političarima, postoje velika neslaganja o tome treba li let čovjeka u svemir prepustiti kompanijama u privatnom vlasništvu, no Nasin administrator Charles Bolden kaže da u komercijalne rakete već godinama stvarnost NASA-e, a u svemir su ponijele nebrojene tone materijala i uređaja.“NASA će postaviti standarde i propisati procedure da bismo osigurali da te komercijalno razvijene i proizvedene letjelice budu sigurne. Nitko o tome ne brine više od mene. Letio sam na Space Shuttleu četiri puta, izgubio sam prijatelje u dvije tragedije. Dakle, možete me držati za riječ da će te letjelice biti sigurne”, kaže Bolden.Buzz Aldrin, svemirska legenda koja je zajedno s Neilom Armstrongom šetala površinom Mjeseca, podržava predložene promjene u radu američke svemirske agencije: “Veoma sam uzbuđen saznanjem da će razvoj komercijalnih letjelica omogućiti da sve više Zemljana iskusi čari leta u svemir. Ja osobno mogu posvjedočiti da let donosi sasvim novi pogled na Zemlju i budućnost naše vrste”.Aldrin je inače pobornik međunarodne suradnje i čovjek koji se ne brine da će SAD izgubiti prevlast u svemirskim istraživanjima: “Mi, Sjedinjene Države, mogli bismo pomoći međunarodnim partnerima koje bismo uveli u projekt svemirske postaje – Kinu, Indiju, Južnu Koreju, Brazil – da bi postupno počelo gledati na povratak na Mjesec kao na međunarodni projekt gdje bi američko iskustvo moglo pomoći drugim zemljama da također slete na Mjesec. Mi bismo tamo već bili.” A cijela priča programa Constellation zapravo se vrtila oko starih postignuća, Neila Armstronga i Buzza Aldrina, teleskopa Hubble i robota na daljinsko upravljanje, a novo doba traži i nove izazove.

Idemo na Mars
No, još važnija posljedica Obamine odluke bit će usmjeravanje pažnje prema dalekim ciljevima poput Marsa. Uloga čovjeka u istraživanju svemira tako postaje središte rada američke svemirske agencije, pa iako još uvijek nisu određeni točni datumi važnih ljudskih ekspedicija prema drugim svemirskim objektima, čini se da je “ljudska vrsta” pobijedila “robotsku”. Naime, pobornici slanja robota i drugih mašina u svemir umjesto čovjeka ovom odlukom američke administracije padaju u drugi plan. U dubljem iščitavanje Obamine poruke jasno se vidi prikrivena poruka: pošaljite ljude dalje od Mjeseca. A to je možda najbolja stvar koja se dogodila Nasi od motivirajućeg govora predsjednika Kennedyja.Lori Garver, drugi čovjek Nase, kaže da će se konkretni detalji o nastavku istraživanja svemira javnost predstaviti u sljedećih nekoliko mjeseci. Na pitanje očekuje li čovjeka na Mjesecu tijekom njenog života, dodala je da u to “apsolutno vjeruje”.Nove odluke američke administracija donijet će još novosti u agenciju koja se dosta često proglašava velikom i sporom. Kennedy Space Center trebao bi doživjeti promjenu iz “centra za lansiranje” u “centar za lansiranje 21. stoljeća”, a velik dio njegovih aktivnosti trebao bi biti usmjeren i na proučavanje klimatskih promjena na Zemlji. Za Nasu je određeno povećanje proračuna od šest milijardi dolara koje bi trebala dobiti kroz pet godina, pa se ukupna sredstva za tu petoljetku penju na 100 milijardi dolara. Međutim, to povećanje treba dobiti zeleno svjetlo iz Kongresa, a kad se to dogodi počet će nova era istraživanja svemira u kojoj će jedna od središnjih točaka biti vječno zanimljivi i provokativni planet Mars.

Činjenice

Znanstvena fantastika
“Mali korak za čovjeka, divovski korak za čovječanstvo”, tako je prve sekunde na Mjesecu opisao Neila Armstrong. “Kada ćemo biti svjedoci sljedećeg ‘divovskog koraka za čovječanstvo”, pitaju se znanstvenici. Kao i 1969. , put na Mars i Jupiter te uspostavljanje baza s ljudskom posadom na tim planetima i danas su znanstvena fantastika.

Mlade ne zanima
Danas NASA upošljava oko 200 tisuća ljudi, dva puta manje nego 1969 A i interes za osvajanje svemira kao da je manji kod mladih generacija. Na YouTube-u prva šetnja Mjesecom Neila Armstronga ima oko dva milijuna ‘hitova’. Plesni korak ‘moonwalk’ Michaela Jacksona u pjesmi Billie Jean – 20 milijuna.