Ministri financija eurozone dogovorili su glavne smjernice za Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) prema kojima bi taj krizni fond eurozone ubuduće mogao izravno ubrizgavati novac u posrnule banke, čime bi se minimizirali rizici po financijski sustav.

"Glavne smjernice o modalitetima poslovanja ESM-a su dogovorene", kazao je jučer irski ministar financija Michael Noonan.

U početku je taj 500 milijardi eura vrijedan fond bio uspostavljen za potrebe spašavanja krizom pogođenih članica, da bi u lipnju 2012. kada su se španjolske banke našle na rubu kolapsa, Bruxelles odlučio proširiti njegov manevarski prostor kako bi se omogućilo izravno ubrizgavanje pomoći u posrnule zajmodavce.

To se uvjetovalo uspostavom jedinstvenog bankovnog regulatora pa su čelnici EU-a potom odobrili jedinstveni mehanizam za nadzor banaka prema kojem se centralizirani nadzor nad najvećim zajmodavcima u eurozoni prebacuje u nadležnost Europske središnje banke (ECB).

Napredak na uvođenju tog novog regulatornog tijela otada je izgubio zamah, što znači da bi mogao postati u potpunosti operativan tek u drugoj polovini 2014.

Irski ministar financija dodao je i da su njegove kolege također dogovorile da se dodatno poveća fleksibilnost ESM-a kako bi mogao rješavati pitanja tzv. naslijeđene imovine, odnosno loših zajmova koje su banke nagomilale prije uspostave tog kriznog fonda.

Irska je bila primorana tražiti sveobuhvatni paket spasonosnih zajmova, vrijedan 85 milijardi eura, kada su tamošnje posrnule banke zadale težak udarac državnim financijama 2010. Otada se vlada zalaže da se ESM koristi za olakšanje takvoga tereta.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana