Europska unija ambiciozno ulaže u klimatsku tranziciju, ali podaci Eurostata i Europske komisije otkrivaju crnu sliku: privatna ulaganja rastu sporo, a javni fondovi zarobljeni su u birokratskoj mreži. Dok su 2023. privatna ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena dosegla 95,3 milijarde eura (0,55 posto BDP-a EU), Inovacijski fond – ključni alat za zelene tehnologije – isplatio je samo 4,7 posto od 7,1 milijarde eura dodijeljenih od 2021. godine.

Digitalna aktiva

Jedan od ključnih generatora potražnje za bitcoinom tijekom ove godine trenutno je u velikim problemima

Inovacijski fond, koji koristi prihode ostvarene iz sustava trgovanja emisijama, jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja „za demonstraciju inovativnih tehnologija s niskim udjelom ugljika“, tvrdi EK. Reklamiran je kao jedna od glavnih platformi za financiranje koja pomaže EU da se natječe sa SAD-om nakon što je bivši predsjednik Joe Biden najavio 369 milijardi dolara financiranja i poreznih olakšica za zelene tehnologije putem Zakona o smanjenju inflacije.

Financiran ETS prihodima, Inovacijski fond je obećao revoluciju: 7,1 milijardi eura za 120 projekata u dekarbonizaciju do 2024. No, samo sedam je operativno, a 36 je doseglo financijsko zatvaranje, ključnu fazu gdje su ugovori potpisani i novac spreman za isplatu. Tvrtke diljem Europske unije upozoravaju da ih administrativno opterećenje odvraća od inovacije i usporava primjenu mjera za klimu.

Nakon završetka postupka evaluacije, u ožujku 2025. Europska komisija objavila je da je 77 projekata potpisalo ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva IF23 (41). Ukupni proračun za ove projekte iznosi 4,2 milijarde eura. U izvješću iz srpnja ove godine EK je navela da bi do kraja ove godine 34 projekta mogla dosegnuti financijsku potporu, a 20 bi trebalo ući u operativnu fazu.

U 2024. godini pokrenuti su opći poziv (poziv IF24) i poziv za niz projekata (battery contest). Poziv IF24, s proračunom od 2,4 milijarde eura, obuhvaća energetske inovacije, obnovljive izvore energije, skladištenje energije, ugljikohidrate (CCS), neto nultu mobilnost, vodikove tehnologije i zgrade. Program IF24 Battery, s proračunom od milijardu eura, usmjeren je na proizvodnju baterijskih ćelija za električna vozila. Rok za podnošenje prijedloga za oba poziva bio je travanj 2025.

Prema Cleantech for Europe o korištenju sredstava, tvrtke troše do 3000 sati i oko 85.000 eura po prijavi – što je daleko više od troškova pristupa drugim programima EU-a. Europska komisija je priznala da se većina prijavitelja oslanja na konzultante zbog složenosti procesa. Manje od jedne od pet prijava uspije.

Cleantech for Europe – europska udruga osnovana 2021. koja zastupa inovatore, investitore i u čistim tehnologijama (cleantech) kako bi EU postala lider u net-zero tranziciji i energetskoj neovisnosti – izvještava da tvrtke posvećuju mjesece rada svojih zaposlenika projektima no s ograničenom sigurnošću uspjeha.

„Najveći izazov je količina resursa, količina dokumentacije i sve to za, iskreno rečeno, vrlo nisku stopu uspjeha“, rekao je Victor van Hoorn, direktor trgovinskog tijela Cleantech for Europe.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Proizvođač cementa Ecocem objavio je da je njegova najnovija ponuda zahtijevala petomjesečni angažman njegovog tima za zeleni projekt, što je koštalo „stotine tisuća eura“. Takav trošak mnogi manji inovatori ne mogu podnijeti, navode u industrijskoj udruzi.

Neke su tvrtke odustale od povlačenja sredstava unatoč tome što su dobile potpore. Proizvođač materijala za baterije Vianode, kojem je 2023. dodijeljeno 90 milijuna eura, odlučio je da neće nastaviti s izgradnjom svog europskog pogona zbog poplave jeftinog kineskog grafita na tržištu. Umjesto toga krenuo je s projektom u Kanadi, gdje je osigurao ugovor s General Motorsom.

Dužnosnici Komisije kažu da niska stopa isplate odražava duge rokove tipične za industrijske projekte prve vrste te tvrde da rigorozne prijave poboljšavaju kvalitetu projekta. Međutim, stručnjaci iz industrije tvrde da trenutna struktura „nije prikladna za svoju svrhu“ i da riskira usporavanje primjene mjera protiv klime.

Dužnosnik EU-a izjavio je da niska stopa plaćanja odražava „normalne ili očekivane prekretnice u provedbi projekata Fonda za inovacije“, dodajući da „prvi projekti općenito zahtijevaju više vremena za financijsko zatvaranje, izgradnju i puštanje u rad u usporedbi s, na primjer, istraživačkim projektima“. „Iako je proces prijave zahtjevan, on je ujedno i prilika za poboljšanje projekta, a trud je sukladan veličini ponuđene potpore“, dodao je dužnosnik, prema pisanju FT-a.

Iako EK procjenjuje da bi se u fond do 2030. moglo uliti 40 milijardi eura, do sada je do projekata stigao samo mali dio, što analitičari opisuju kao rastući oportunitetni trošak za zelenu tranziciju Europe.