Lijeva koalicija predvođena socijaldemokratima i savez stranaka desnog centra vode "mrtvu utrku" nakon nedjeljnih izbora, pa je krajnje neizvjesno tko će formirati novu vladu u Stockholmu. K tome, antimigracijski Švedski demokrati (SD) ostvarili su značajan rast podrške, pokazuju privremeni podaci državne izborne komisije.

Blago vodstvo ljevice
Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6004 okruga, sa 40,6 posto glasova u blagom vodstvu se nalazi vladajuća stranka lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Löfvena, te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka. S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez – sastavljen od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana – koji na mjestu premijera vidi konzervativnog Ulfa Kristerssona osvaja 40,3 posto glasova.

Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika pripada 144 mjesta, a Savezu 142, a s obzirom da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, neizvjesno je tko će formirati vladu. Nacionalistički SD dobili su 17,6 posto glasova, pet posto više od prošlih izbora. No, to je slabiji rezultat od predviđanja anketa o petini glasova.

Stvarni utjecaj
To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie Akesson poručio je u nedjelju nakon objavljenih privremenih rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi prevesti u stvarni utjecaj. Akesson – čija stranka zagovara švedski izlazak iz EU i zatvaranje granica za imigrante – pozvao je Ulfa Kristerssona da izabere između potpore SD-a ili se pomiri s još četiri godine socijaldemokratske vladavine Stefana Löfvena.

Lider umjerene desnice pozvao je premijera na ostavku, ali je odbacio i Akessonov poziv. "Bili smo potpuno jasni tijekom cijele kampanje. Savez neće vladati ili razgovarati o formiranju vlade sa Švedskim demokratima", kazao je Kristersson, a prenosi Reuters. Švedski zakon predviđa ponovljene izbore ako se vlada ne uspije formirati u četiri pokušaja.