Turska i Azerbajdžan jučer su službeno počeli gradnju plinovoda TANAP kojim će plin iz Azerbajdžana, odnosno njihovog dijela Kaspijskog jezera, dolaziti u Europu, što je alternativa ruskom plinu.

Zajednički projekt dvije države, vrijedan 10 milijardi dolara, privlačan je i državama u regiji, prije svega onima koje su potpuno ovisne o plinu iz Rusije, kao što su Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina. Zato je makedonski ministar energetike Bekim Neziri, kako javlja Tanjug, najavio svoju nazočnost na svečanom početku radova za TANAP, gdje je trebao započeti razgovore s turskim kolegom Tanerom Yildizom o uključenju Makedonije u taj veliki projekt. Makedonija je, poput Turske, očito u poziciji da lakše diverzificira svoju dobavu plina jer je prije nekoliko dana objavljeno kako je ruski Strojtransgaz najavio gradnju plinovoda preko Makedonije koji bi se mogao koristi kao dio rute za opskrbu Europe ruskim plinom preko Turske.

Naravno turski ministar energetike tvrdi da TANAP neće konkurirati Turskom toku, kako je nazvan novi ruski plinovod. Drukčije je sa Srbijom. Nakon propasti Južnog toka ta država nije odlučila kojem bi se od nekoliko plinskih projekata mogla priključiti, pa se u srpskoj javnosti kao mogućnosti navodi i opskrba iz hrvatskog LNG-a na Krku, rumunjski plin, ali i povezivanje s ruskim plinovodom preko Turske, koji je zamijenio Južni tok. Naravno, traži se i način kako bi se Srbija priključila TANAP-u, odnosno povezanom plinovodu TAP.  Za taj projekt kojim će azerbajdžanski plin preko Albanije transportirati do Italije, odakle će se drugim plinovodima dostavljati u zapadnu Europu, zaintersirane su Hrvatska, Crna Gora te Bosna i Hercegovina.

Te tri države podržavaju TAP i planiraju gradnju Jadransko-jonskog plinovoda koji bi se priključio na TAP u albanskom gradu Fieru, čime bi se smanjila ovisnost o plinu iz Rusije.TANAP, kojim će u početku 16 milijardi prostornih metara plina godišnje s azerbajdžanskog plinskog polja Shah Deniz 2 stizati u Europu, trebao bi biti završen 2018. godine. Nakon što prođe kroz Tursku jedan krak plinovoda, ukupno dugog 1850 kilometara, trebao bi ići prema sjeveru, kroz Bugarsku i Rumunjsku, a drugi kroz Grčku i Albaniju gdje bi se spojio na TAP kojim bi plin ispod Jadranskog mora stizao u Italiju.

Neposredno prije početka radova na TANAP-u, 13. ožujka, ustvrđena je konačna i vlasnička struktura plinovoda. Energetski div BP potpisao je ugovor o kupnji 12 posto udjela u projektu. Kako je predviđeno tim ugovorom, azerbajdžanskoj državnoj energetskoj kompaniji SOCAR pripast će 58 posto udjela, a turskoj kompaniji BOTAŞ 30 posto. Turska će putem TANAP-a godišnje dobivati 6 milijardi prostornih metara plina, dok će se ostatak transportirati u Europu.