Luka Trsta je na inicijativu velikog kontejnerskog brodara MSC (švicarska tvrtke s talijanskim vlasnicima) i uz pomoć logističara Metransa osigurao da je prije nekoliko dana krenuo prvi vlak s trščanskog kontejnerskog terminala kroz Austriju u Bratislavu u Slovačkoj do koje stiže za manje od 24 sati, a otvara se i mogućnost povezanosti s Češkom. Metrans, koji je u vlasništvu Luke Hamburg, upravlja vlakovima iz Kopra, ali i iz Hamburga, Bremerhavena i Rotterdama za srednju i istočne Europu.

Nedavno je uspostavljen redovni prijevoz kontejnera za Budimpeštu, gdje odlazi pet vlakova tjedno. Ovo je potpuno novi prodor tereta iz Luke Trst na mađarska i slovačka tržišta, koja su inače dobro povezana sa slovenskom Lukom Kopar.  Očito, Luka Trsta počela je ofenzivniji nastup na tržištima gdje dosad nisu bili prisutni, čime je stvorena dodatna konkurencija na tržištu između dvije luke, piše ljubljanski list Delo.

Međunarodna orijentacija
Povjerenik uprave Luke Trst Zeno D'Agostino kaže da nova željeznička linija dokazuje oživljavanje Luke Trst, što je rezultat ulaganja u željezničku infrastrukturu. U to je uključena talijanska država i Europska komisija. Tako su prije desetak dana talijanske vlasti najavile da će uskoro investirati još 200 milijuna eura za nadogradnju pruge između Trsta i Venecije, čemu će će pokrajinska vlada pridonijeti sa 50 milijuna eura. Zeno D'Agostino objašnjava da je Luka Trst najviše međunarodno orijentirana, u usporedbi sa svim drugim talijanskim lukama i namjerava prestići luku La Spezia (blizu Rima) iz koje polazi 7000 teretnih vlakove godišnje.

Srednjoročni cilj Trsta je dosegnuti 11.500 vlakova godišnje. U prvoj polovici godine iz Trsta ili u njega stigla su 3334 vlaka ili gotovo 18 posto više nego prethodne godine.Zasad, slovenski Kopar ima prednost, s između 22.000 i 23.000 vlakova godišnje. To je oko tri puta više od Trsta. Trst je Kopru konkurencija ne toliko zbog okrenutosti istim tržištima, već zbog činjenice da talijanska luka ima mnogo veću financijsku pomoć države u vezi sa spajanjem s europskim koridorima. Trenutna prednost Kopra zato može zavarati, objašnjava Delo. Ukratko, prednost je Trsta povezanost s europskim zaleđem, dok je u Sloveniji neizvjesno kako pronaći novac za novu prugu koja bi Kopar povezala sa zaleđem.

Neizvjesnost oko pruge
Glavni problem Luke Kopar upravo je neizvjesnost oko gradnje drugog kolosijeka pruge Kopar-Divača. Ljetos je u Luci Kopara održano nekoliko prosvjeda s kojima se solidarizirala i trenutna uprava. Pred lukom su zbog štrajka ostale stotine kamiona, a bio je obustavljen i željeznički teretni promet. Slovenske željeznice objavile su da su zbog zastoja u prijevozu tereta u tri dana zabilježile više od dva milijuna eura izgubljenog prihoda. Slovesnki mediji su nedavno razotkrili dokument za koji zaposleni u luci tvrde da pokazuje želju Cerarove vlade za privatizacijom te parcelizacijom i postupnim "uništenjem" sadašnjeg državnog poduzeća Luka Kopar, s više stotina zaposlenih, te tvrde da to neće dopustiti. "Nećemo dopustiti vladi da luku uništi i pozivamo je na dijalog", naveli su zaposleni u svom manifestu.

Sporne koncesije
Drži se da je glavni uzrok upravo dodjela novih lučkih koncesija kako bi se postupno počela prikupljati sredstva za modernizaciju pruge Kopar-Divača, o čemu ovisi daljnji razvoj jedinog slovenskog komercijalnog pristaništa. Riječ je o ogromnom projektu teškom 1,5 milijardi eura. Lučki sindikati su nakon štrajka izjavili da je riječ o gesti dobre volje prema vladi, ali ne isključuju da bi se prosvjedi mogli nastaviti ako vlada ne promijeni svoje planove.

Luka Kopar, s ekskluzivnom koncesijom u koparskom pristaništu, jedno je od najuspješnijih poduzeća u državnom vlasništvu. Lani je opet znatno povećala promet i ostvarila 163 milijuna eura prihoda te 29 milijuna eura dobiti. Na nedavnoj Skupštini dioničara SDH je uspio ostale dioničare uvjeriti da se za dividende vlasnicima isplati gotovo cjelokupna lanjska dobit. Ukupna akumulirana dobit društva na kraju 2015. iznosila je 15,88 milijuna eura. Lani je pretovareno 607.000 automobila i 790.000 kontejnera, što je 17 posto više nego godinu ranije. 

Nova ulaganja

Više kontejnera iz Trsta
Trst bi po pretovaru kontejnerskog tereta mogao uskoro preteći slovensku luku Kopar, koja je godinama bila vodeća. Dok Kopar s investicijom u proširenje postojećih terminala ima velikih problema, u Trstu će privatni investitor Trieste Marine Terminal početi sa širenjem kontejnerskog terminala. Uložit će 188 milijuna eura, s ciljem da Trst već 2018. godine može pretovariti 1,2 milijuna standardnih TEU kontejnera godišnje. Time bi pretekao koparsku luku, navode Finance.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost