Na prijedlog Slovenskog državnog holdinga (SDH) i fonda Kad dioničari Luke Kopar za svaku od 14 milijuna dionica dobiti će 94 centa, a ne 61 cent, kako su predlagali Uprava i Nadzorni odbor kompanije.

Država će tako, zajedno s SDH i Kadom dobiti 8,8 milijuna eura, a ne predloženih 5,7 milijuna, prenosi Delo. Prema rezultatima poslovanja u 2014. godini koje je predstavio Dragomir Matić, predsjednik Uprave, Luka Kopar ostvarila je 26,4 milijuna eura čiste dobiti, a ostvaren je i postigao rekordan pretovar kontejnera, čime je održala vodeće mjesto u kontejnerskom poslovanju na sjevernom Jadranu. Također, Luka se približila rekordnom pretovaru automobila iz 2008. godine.

U prvom polugodištu 2015., nastavljeni su povoljni trendovi, te je neto dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla za 35 posto, na 19,6 milijuna eura. Za sljedeće desetljeće i pol, Luka Koper pripravila a Nadzorni odbor usvojio Master plan razvoja do 2030. godine, a na temelju svoje strategije poslovnog razvoja do 2030. godine i na temelju toga strateški plan razvoja za ulaganja u tekućem petogodišnjem razdoblju od 2016 do 2020. godine. Prema tom planu, budućnost Luke Kopar snažno je ovisna o novom željezničkom kolosijeku između Divače i Kopra. Dragomir Matić tvrdi da će bez drugog kolosijeka, vrijednog više od milijarde eura, za kojeg Slovenija nema dovoljno novca, ni privatnog ulagača, niti je za njega mogla dobiti sredstva iz EU, uslijediti stagnacija Luke Kopar.

Žele intenzivna ulaganja
Razvojni scenarij za koji se zauzimaju u Luci Kopar predviđa da će nova željeznička vezu biti izgrađena na vrijeme i da će luka moći iskoristiti tržišni potencijal i intenzivno ulagati u nove kapacitete lučke infrastrukture. Scenarij je temelj za dugoročni razvoj i realizacija vizije budućnosti Luke Kopar, te će se dalje nadograđivati.

Prema alternativnom scenariju željeznički kapacitet pruge sa samo jednim kolosijekom definira gornju granicu mogućnosti Luke Kopar. Taj scenarij predviđa sadašnji razvoj ulaganja samo do 2020. godine, a potom će lučki objekti u ovosnosti o povezivanu s vanjskom logistikom javne infrastrukture. U 2020. godini Luka Koper također želi godišnji pretovar od 24,3 milijuna tona tereta milijun kontejnera, 850 tisuća vozila, 70 tisuća putnika i milijun tona dodatnih usluga.

Važni za Austriju i Mađarsku
Također, žele dosegnuti 35-postotni udio u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu, zadržati svoju poziciju prve luke za Austriju, prve luke za kontejnerski promet za Mađarsku i Slovačku, kao i ostvariti položaja prve luke na Mediteranu za automobile.