Otkriće koje bi moglo iz temelja promijeniti globalno javno zdravstvo šokiralo je svijet: mjesečna doza semaglutida, aktivnog sastojka u planetarno popularnim lijekovima Ozempicu i Wegovyju, mogla bi se proizvoditi za manje od tri eura. Studije uglednih institucija, poput Sveučilišta Yale i Sveučilišta u Liverpoolu, precizno su raščlanile troškove i došle do zapanjujućih podataka. Sama aktivna tvar košta tek tridesetak centi, a najskuplji dio – jednokratna injekcijska olovka – stoji manje od tri eura. Ukupni proizvodni trošak, ovisno o volumenu, kreće se između jednog i pet dolara mjesečno. Ta je brojka u potpunoj suprotnosti s cijenama koje pacijenti plaćaju u zapadnim zemljama, gdje mjesečna doza doseže i više od tisuću dolara u Sjedinjenim Američkim Državama i preko 120 funti u Velikoj Britaniji. Jaz između troška proizvodnje i konačne cijene, koji se penje i do tisuću puta, pokrenuo je lavinu pitanja o opravdanosti farmaceutske cjenovne politike.

Bolji od Španjolske i Grčke

Lijekovi, transformatori i oprema za zrakoplove naši su aduti za smanjivanje tehnološkog jaza

Semaglutid pripada klasi lijekova poznatih kao agonisti GLP-1 receptora, koji oponašaju prirodni hormon što ga tijelo oslobađa nakon jela. Na taj način usporavaju probavu, stvaraju dugotrajan osjećaj sitosti i smanjuju apetit, što dovodi do gubitka tjelesne težine. Istovremeno, potiču proizvodnju inzulina kada je razina šećera u krvi povišena, što ih čini iznimno učinkovitima u liječenju dijabetesa tipa dva. Ozempic je primarno odobren za dijabetes, dok Wegovy, koji sadrži višu dozu, služi za liječenje pretilosti. Međutim, njihova važnost nadilazi puko mršavljenje; dokazano smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, tretirajući tako čitav splet metaboličkih bolesti koje predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu. Zbog golemog potencijala, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je semaglutid na svoj popis esencijalnih lijekova, signalizirajući da bi trebao biti široko dostupan u svim zdravstvenim sustavima.

Proizvođač, danska tvrtka Novo Nordisk, visoke cijene pravda golemim ulaganjima u istraživanje i razvoj, koja se mjere u milijardama dolara. Razvoj novog lijeka, od laboratorija do odobrenja, dugotrajan je i neizvjestan proces, a troškovi neuspjelih pokušaja također se moraju pokriti. Nadalje, navode se i složenost biološke proizvodnje koja zahtijeva masivne investicije u specijalizirane pogone kako bi se zadovoljila globalna potražnja. U Sjedinjenim Državama, na cijenu dodatno utječe zamršen sustav popusta i rabata, gdje farmaceutske tvrtke tvrde da se i do 75 posto njihovih bruto prihoda vraća posrednicima poput osiguravatelja i upravitelja ljekarničkih beneficija, što znači da je stvarna zarada znatno niža od istaknute “list price” cijene.

Ipak, argumenti o troškovima razvoja počinju gubiti na snazi kada se pogledaju financijski rezultati. Prema podacima koje je objavio Public Citizen, kumulativni prihod samo od prodaje Ozempica i Wegovyja u SAD-u do kraja 2024. godine dosegnuo je vrtoglavih 71 milijardu dolara. Taj iznos premašuje cjelokupni trošak istraživanja i razvoja koji je Novo Nordisk imao za sve svoje proizvode od sredine devedesetih godina. Kritičari ističu i da su isplate dioničarima kroz dividende i otkup vlastitih dionica u istom razdoblju premašile 44 milijarde dolara, što je dvostruko više od ulaganja u R&D. Ovi podaci sugeriraju da je točka u kojoj se pokrivaju investicijski troškovi odavno prošla te da trenutne cijene više odražavaju monopolsku poziciju zaštićenu patentima nego stvarne troškove.

Prekretnica za spas milijuna

Ključni trenutak koji bi mogao demokratizirati pristup ovom lijeku je istek patentne zaštite. Iako će pacijenti u SAD-u i Europi na jeftinije generičke verzije morati pričekati do otprilike 2032. godine, situacija se u ostatku svijeta mijenja mnogo brže. Tijekom ove godine istječu temeljni patenti u nizu zemalja, uključujući Kinu, Indiju, Brazil, Kanadu i Tursku. To otvara vrata desecima generičkih proizvođača da započnu s proizvodnjom i distribucijom vlastitih, znatno jeftinijih verzija semaglutida. Uz to, istraživači su identificirali čak 150 zemalja, većinom u Africi, u kojima patent nikada nije ni bio prijavljen. Te zemlje zajedno čine dom za 69 posto svjetske populacije s dijabetesom tipa dva i 84 posto osoba koje žive s pretilošću, što pokazuje koliki je golem potencijal za globalno zdravlje.

Indija već služi kao ogledni primjer onoga što slijedi. Nakon što je ključni patent istekao, tržište su preplavile generičke verzije. Deseci lokalnih proizvođača lansirali su svoje proizvode, a cijena mjesečne doze pala je na samo 14 dolara. Za zemlju s više od sto milijuna dijabetičara i 350 milijuna pretilih osoba, ovo je revolucionarna promjena. Konkurencija je natjerala i Novo Nordisk da drastično snizi cijene svojih originalnih brendova u Indiji i do 48 posto. Ovaj scenarij, nadaju se stručnjaci, ponovit će se i u drugim zemljama s niskim i srednjim prihodima, omogućavajući pristup lijeku onima kojima je najpotrebniji, ali si ga dosad nisu mogli priuštiti.

Stručnjaci za javno zdravstvo povlače paralele s borbom protiv HIV-a, tuberkuloze i malarije. Dostupnost jeftinih generičkih lijekova za te bolesti spasila je milijune života u siromašnijim dijelovima svijeta. Sada se nadaju da se ista priča o uspjehu može ponoviti i sa semaglutidom. “Možemo ponoviti ovu medicinsku priču o uspjehu za semaglutid”, izjavio je profesor François Venter sa Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu. Naravno, jeftiniji lijekovi neće riješiti temeljne uzroke pretilosti poput siromaštva, urbanizacije i nezdravog prehrambenog okruženja, ali predstavljaju moćan alat u borbi protiv pandemije metaboličkih bolesti koja svake godine odnosi milijune života.

Iako cijene u Europi i SAD-u vjerojatno neće tako skoro pasti na tri eura, globalni pritisak raste. Kombinacija isteka patenata, pojave generičke konkurencije, novih vladinih programa cijena i sve veće svijesti javnosti nezaustavljivo smanjuje golemi jaz između troškova proizvodnje i cijene koju plaćaju pacijenti. Nada da bi se jedna od najvećih zdravstvenih kriza današnjice mogla staviti pod kontrolu sada je veća nego ikad prije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

_{* uz korištenje AI-ja}