Hrvatska je ušla među izvoznike visoke tehnologije, ali i dalje znatno zaostaje za vodećim europskim zemljama. Ipak, dinamika rasta pokazuje smanjivanje jaza, a analize Gorana Buturca iz Ekonomskog instituta upućuju da visoka tehnologija postaje ključan izvor održivog budućeg rasta.

Iako smo po glavi stanovnika i dalje na dnu EU ljestvice, skok u proizvodnji lijekova, transformatora i opreme za zrakoplove sugerira da Hrvatska napokon prestaje biti samo zemlja sirovina i jeftine radne snage.

U Njemačkoj četvrtina izvoza

Hrvatski izvoz visokotehnoloških proizvoda od 2006. do 2025. rastao je po prosječnoj stopi od 7,7 posto godišnje, znatno iznad prosjeka EU od 4,9 posto. U razdoblju od 2021. do 2025. rast se dodatno ubrzao na 8,3 posto, dok je EU rasla 6,2 posto, izračunao je Buturac na temelju podataka UN Comtradea.

Buturac naglašava da izvoz visokotehnoloških proizvoda jača konkurentnost, povećava produktivnost i čini gospodarstvo otpornijim. Iako je Hrvatska još uvijek mali izvoznik, rast udjela takvih proizvoda upućuje na postupno smanjivanje tehnološkog jaza u odnosu na europski prosjek.

“Daljnji tehnološki iskoraci povećat će produktivnost i otvoriti prostor za rast plaća i životnog standarda. Rast nominalnih plaća koji je podržan rastom produktivnosti ublažit će inflatorne pritiske kakvim je Hrvatska izložena već duže vrijeme”, smatra Buturac. Udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu Hrvatske porastao je s 14,8 posto na 17,3 posto između 2021. i 2025., što upućuje na pomak prema proizvodima veće dodane vrijednosti. Među glavnim izvoznim proizvodima ističu se lijekovi, električni transformatori, kabeli i dijelovi za zrakoplove.

U 2025. izvoz lijekova je bio vodeći s vrijednošću od 950,9 milijuna eura. Na drugom mjestu je izvoz električnih transformatora (945,7 milijuna), dok izolirana žica i kabeli dostižu 538,6 milijuna, a imunološki proizvodi i cjepiva 237,2 milijuna eura.

Gotovo svi vodeći visokotehnološki proizvodi bilježe daleko brži rast od ukupnog izvoza: od 2022. do 2025. ukupni robni izvoz porastao je 4,7 posto, dok je izvoz lijekova skočio 44,5 posto, izolirane žice i kabela 19,1 posto, ploča za električno upravljanje 64,2 posto, a izvoz električnih transformatora se gotovo udvostručio, prema Buturčevoj analizi.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Glavna tržišta su razvijene zemlje poput Njemačke, Italije, Francuske, SAD, Austrije, Nizozemske i Švedske uz postupni odmak od CEFTA-e. Kad se promatra izvoz visokotehnoloških proizvoda po stanovniku, Hrvatska s 1136 eura per capita i dalje je pri dnu EU-a, ispred tek nekoliko članica poput Bugarske, Španjolske, Cipra i Grčke.

Irska, europski rekorder, izvozi 20,6 puta više po stanovniku, Slovenija 16,7 puta, Nizozemska 11,4 puta, Belgija 8,1 puta, Danska 5,3 puta, a Češka pet puta više od Hrvatske. “Uz Njemačku, koja je u apsolutnom iznosu najveći europski izvoznik visokotehnoloških proizvoda, zanimljivo je kako su predvodnice europskog izvoza visokotehnoloških proizvoda relativno male ekonomije poput Irske, Slovenije, Nizozemske, Belgije, Danske i Češke”, kaže Buturac dodajući da gotovo polovicu robnog izvoza Irske čine visokotehnološki proizvodi.

Zanimljivo je da je Slovenija druga iza Irske s 18.932 eura izvoza po stanovniku, a visokotehnološki proizvodi čine 47 posto njezina robnog izvoza. “Visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi zauzimaju impresivnih 72 posto ukupnog robnog izvoza Slovenije što sve zajedno pozicionira tu zemlju među tehnološki najrazvijenije strukture na europskom kontinentu”, ističe Buturac.

Europski tehnološki sektor ima velik potencijal, ali je fragmentiran i zaostaje za SAD-om u globalnoj konkurenciji. Izvoz visokotehnoloških proizvoda Unije lani je dosegnuo vrijednost od 1,64 bilijuna eura, no uvoz je iznosio 1,46 bilijuna, što je rezultiralo suficitom od 178 milijardi eura. Unutar EU-a dominira Njemačka, na koju otpada četvrtina vrijednosti ukupnog izvoza, ispred Nizozemske, Italije, Irske i Belgije.

Vodeći segmenti europskog izvoza visoke tehnologije su lijekovi i farmaceutski proizvodi, zrakoplovstvo i svemirska tehnologija, elektronika i telekomunikacijski uređaji, znanstveni i optički instrumenti, računala i uredski strojevi. Najvažnija odredišta su SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kina i Švicarska.

Tek deset od 27 članica bilježi suficit u trgovini visokotehnološkim proizvodima, a Njemačka sama generira 42 posto ukupnog europskog suficita. U njezinoj strukturi izvoza visokotehnološki proizvodi čine 26,2 posto ukupnog robnog izvoza, dok visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi zajedno dosežu čak 71 posto izvoza, čime Njemačka, uz spomenute manje, ali tehnološki intenzivne ekonomije, definira standard kojem Hrvatska tek teži.

Na razini vrijednosti tehnoloških sektora, Europa ima ogroman tržišni potencijal, s tehnološkim sektorom koji je lani dosegnuo vrijednost od gotovo četiri bilijuna dolara, prema Economistu. U usporedbi sa SAD-om, gdje tehnološki giganti nose golem dio tržišne kapitalizacije burze i globalne profitabilnosti, europska scena je fragmentiranija, s manje globalno dominantnih platformi i slabije razvijenim dubokim tržištem rizičnog kapitala.

Amerika i Kina izvan dosega

Britanija, iako izvan EU-a, dio je šire europske tehnološke priče: stvorila je oko 200 jednoroga, financira više startupa od Njemačke i Francuske zajedno i ima najbolje financirani fintech centar na svijetu. Europa ima kapacitet za stvaranje globalno relevantnih tehnoloških kompanija, ali joj za hvatanje koraka s američkim i kineskim divovima nedostaje dublja integracija tržišta, ističe Economist.

Za Hrvatsku, pitanje nije može li sama dosegnuti američku ili kinesku razinu – to je izvan dosega i za mnogo veće države – nego hoće li uspjeti dovoljno brzo podići vlastitu tehnološku bazu kako bi profitirala od europskog “skaliranja”. Buturac stoga ističe važnost razvoja ekonomije znanja, ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj te izgradnju “bazena” visokokvalificirane radne snage, “jer bez toga ni povoljni trendovi u izvozu neće biti održivi”.

Tržište rada već šalje jasne signale: prema podacima DZS-a, od 2015. do 2025. broj zaposlenih u računalnom programiranju utrostručio se, s oko 11,9 tisuća na 35,6 tisuća zaposlenih.

U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposlenost je porasla za 38,2 posto, u obrazovanju za 23,7 posto, u farmaceutskoj proizvodnji za 37 posto, a u instaliranju strojeva i opreme za 74 posto.

To su, prema Buturcu, uporišta na kojima se može graditi modernija i konkurentnija struktura hrvatskog gospodarstva, uz višu produktivnost i dugoročno održiv rast plaća. Visokotehnološki izvoz, naglašava, nije samo kanal za veće marže i bolje pozicioniranje na svjetskim tržištima, nego i amortizer vanjskih šokova kojima su male otvorene ekonomije posebno izlož