Niska cijena po kojoj će Slovenija od belgijske skupine KBC otkupiti 22 posto dionica Nove Ljubljanske banke (NLB) odražava trenutačnu nisku vrijednost te banke, ocjena je ekonomista Mateja Lahovnika, nekadašnjeg ministra gospodarstva, sada profesora na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i predsjednika Nadzornog odbora Mercatora.

Belgijski KBC kupio je 2002. godine 34 posto dionica NLB-a za 435 milijuna eura, a deset godina kasnije izlazi iz njene vlasničke strukture. Ministarstvo financija objavilo je danas da će KBC svojih preostalih 22 posto dionica u NLB-u prodati Sloveniji i to za samo 2,765 milijuna eura, odnosno za euro po dionici.

Sadašnja niska cijena dionice je realna i odražava "porazno stanje" u najvećoj slovenskoj banci, rekao je Lahovnik.

Belgijska je banka, kako je naveo, pri ulasku u NLB 2002. za sve dionice bila spremna dati čak 1,3 milijarde eura. Sada se za nju teško može naći novi strateški investitor, osobito s obzirom na planove da država u njoj zadrži četvrtinu dionica, čime bi država odnosno politika mogla kontrolirati rad uprave i nadzornog odbora i miješati se u poslovanje, ocjena je Lahovnika koji smatra da je slabo stanje u slovenskim bankama rezultat ustrajavanja na politici "nacionalnog interesa", inzistiranja na domaćem i državnom vlasništvu.

Sasvim suprotno moguću prodaju banaka stranom investitoru vidi Franci Križanič, ministar financija u bivšoj vladi premijera Boruta Pahora.

Komentirajući vijest o kupnji KBC-ovih dionica NLB-a Križanič je rekao da se i u svijetu pokazalo kako su u vrijeme krize velike strane banke djelovale u svoju korist, a ne u korist svojih klijenata, te da je osobno protiv prodaje NLB-a stranom ulagaču. Takva prodaja NLB-a, čak i uz zadržavanje četvrtine dionica u domaćem vlasništvu kako predviđa koalicijski ugovor stranaka u sadašnjoj vladi, predstavljala bi velik udarac za slovensko gospodarstvo, rekao je Križanič.