Donald Trump, američki predsjednik nastavlja svoj carinski niz. Ovoga puta, na meti mu je filmska i TV produkcija. U objavi na vlastitoj platformi Truth Social, Trump je poručio kako razmatra ovlastiti Ministarstvo trgovine i Ured američkog trgovinskog predstavnika da uvedu carinske namete na strane filmove, ocjenjujući da poticaji koje druge države nude filmašima predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. A stopa o kojoj govori je 100 posto na uvozne filmove. Odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice za europsku filmsku industriju koja se već suočava s rastućim izazovima na međunarodnom tržištu. Istovremeno američka krovna filmska udruga MPA EU kulturnu politiku označila je ‘nepoštenom trgovinskom praksom’ i traži ublažavanje regulative, posebice, Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

“Filmska industrija u Americi UMIRE vrlo brzom smrću”, napisao je, požalivši se da druge zemlje “nude svakakve poticaje kako bi privukle” filmaše i studije izvan SAD-a. “To je usklađen napor drugih država i, prema tome, prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Uz sve ostalo, to je i pitanje poruka i propagande!”

Nije posve jasno kako bi se takva carina na međunarodne filmske produkcije mogla provesti. Uobičajeno je da i veliki i manji filmovi uključuju produkciju i u SAD-u i u drugim zemljama, poput visokobudžetnog filma “Mission: Impossible – The Final Reckoning” koji se snima diljem svijeta. Poticajni programi već godinama utječu na to gdje se filmovi snimaju, sve više potiskujući produkciju iz Kalifornije u druge savezne države i zemlje koje nude povoljnije porezne uvjete, poput Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva.

U kinima, pak, američki filmovi i dalje uvjerljivo dominiraju domaćim tržištem. Istina, Kina je pojačala domaću filmsku produkciju, što je kulminiralo animiranim hitom “Ne Zha 2” koji je ove godine zaradio više od 2 milijarde dolara. No gotovo cijela zarada ostvarena je unutar Kine. U Sjevernoj Americi film je zaradio tek 20,9 milijuna dolara. Podaci MPA-a (Motion Picture Association) pokazuju koliko američka filmska industrija dominira svjetskim kinima. Prema njihovim podacima, američki filmovi su u 2023. godini ostvarili 22,6 milijardi dolara izvoza i trgovinski suficit od 15,3 milijarde dolara, prenosi Euronews.

Trump već dugo izražava zabrinutost zbog seljenja filmske produkcije u inozemstvo. Neposredno prije nego što je preuzeo dužnost, najavio je da je imenovao glumce Mela Gibsona, Jona Voighta i Sylvestera Stallonea za “posebne ambasadore” u Hollywoodu kako bi ga vratili “NATRAG—VEĆI, BOLJI I JAČI NEGO IKAD PRIJE!”. Inače, filmska i televizijska produkcija u SAD-u posljednjih je godina usporena zbog pandemije COVID-19, štrajkova sindikata u Hollywoodu 2023. i nedavnih požara u području Los Angelesa. Prema podacima tvrtke ProdPro koja prati produkciju, ukupna filmska aktivnost u SAD-u pala je za 26 posto prošle godine u odnosu na 2021.

“Druge države oduzimaju SAD-u sposobnost proizvodnje filmova,” rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući u nedjelju navečer, nakon povratka iz Floride. “Ako nisu voljni snimati filmove unutar Sjedinjenih Država, trebamo uvesti carinu na filmove koji dolaze izvana.“

No, nije Trump prvi koji je razmišljao o ograničenjima filmske produkcije i žali se na ‘probleme’ u Hollywoodu. Naime, Motion Picture Association (MPA), američka organizacija koja zastupa vodeće filmske studije i streaming platforme (uključujući Walt Disney Studios, Paramount, Sony Pictures, Universal, Warner Bros. i Netflix), već je sastavila memorandum s primjedbama na europske kulturne politike.

MPA je nedavno Uredu američkog trgovinskog predstavnika (USTR), na njihovo traženje uputila opsežan memorandum u kojem europske regulatorne mjere naziva “nepoštenim trgovinskim praksama” i “barijerama pristupu tržištu”, prenosi Creativesunite. Protive se ne samo Zakonu o europskim digitalnim uslugama (DSA) i Zakonu o digitalnim tržištima (DMA), već i Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMS). Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD), naime, državama članicama EU omogućuje uvođenje kvota za europski sadržaj na streaming platformama, obveze ulaganja u lokalne projekte te sustave poreznih olakšica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

MPA tvrdi da takve mjere ograničavaju puni potencijal američkog izvoza audiovizualnih sadržaja, povećavaju troškove produkcije i otežavaju ulazak novih aktera na europsko tržište. Prema njihovim navodima, više od polovice država članica EU ima investicijske obveze za strane pružatelje audiovizualnih usluga, što može dovesti do “inflacije troškova produkcije” i smanjenja konkurentnosti američkih kompanija. Među zemljama EU koje je MPA naveo zbog nepoštenih trgovinskih praksi su Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Poljska, ali popis uključuje i mnoge druge zemlje izvan EU-a poput Australije, Brazila, Južne Afrike i Južne Koreje.

Smeta ih što AVMSD zahtijeva od država članica EU da osiguraju da emitirajući programi rezerviraju većinu svog vremena emitiranja za europska djela, isključujući vrijeme dodijeljeno određenim kategorijama programa, poput vijesti i sporta. Osim toga, 10 posto vremena emitiranja mora biti posvećeno djelima neovisnih producenata, uz dodatni zahtjev da odgovarajući dio ove podkvote mora biti posvećen recentnim djelima. Također zahtijeva od država članica EU da osiguraju da usluge videa na zahtjev (VOD) rezerviraju najmanje 30 posto udjela u svojim katalozima za europska djela i osiguraju istaknutost tih djela. Države članice mogu nametnuti veću ukupnu kvotu, kao i podkvote, kao što je za lokalna djela ili djela na određenom jeziku. Usto, Uredba omogućuje državama članicama EU da od pružatelja medijskih usluga usmjerenih na publiku na njihovom teritoriju zahtijevaju da financijski doprinesu produkciji europskih djela.

Napad američke krovne udruge na Direktivu o audiovizualnim medijima izazvalo je zabrinutost među zastupnicima Europskog parlamenta koji su uputili pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen te povjerenicima Henni Virkkunen i Glennu Micallefu. U svom pismu zastupnici naglašavaju da je Direktiva o audiovizualnim medijima „napadnuta od strane američkih streaming platformi, koje žele neograničen pristup europskom tržištu i ukidanje Direktive“. Prema zastupnicima Europskog parlamenta, to bi označilo kraj europskog osvajanja kulturnog suvereniteta i bio bi smrtonosan udarac nacionalnim ekosustavima koji favoriziraju neovisnu produkciju, a time i kulturnu raznolikost.