Diskusija kosovske vlasti i oporbe o Sporazumu o demarkaciji sa Crnom Goru, koji je lani potpisan u Beču (trebao bi biti ratificiran u kosovskom parlamentu, ali ga oporba ne prihvaća) bit će održana u srijedu u Prištini, javljaju tamošnji mediji. Priština duže od godinu dana ne može riješiti niti jedno značajno pitanje na koje se obavezala Briselskim sporazumom.

Neka od njih su formiranja Zajednice srpskih općina i početak rada Specijalnog suda za ratne zločine koje je počinila OVK, a od ratificiranja Sporazuma o demakraciji sa Crnom Gorom ovisi vizne liberalizacije za građane Kosova. Kosovski premijer Isa Mustafa izjavio je da će oporbene stranke i njihovi eksperti imati priliku iznijeti argumente protiv Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom. Prištinski Kosova sot piše da Mustafa tvrdi da "ukoliko se utvrdi da je Kosovo izgubilo 8.000 hektara zemljišta, oni koji su radili na na sporazumu snosit će odgovornost", a ako se ispostavi da za takvu tvrdnju nema dovoljno dokaza, "odgovornost ostaje na onima koji žele da zapale Kosovo".

U debati se očekuje sudjelovanje  lidera Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja, inače najvećeg protivnika ovog sporazuma. Potpredsednik Skupština Kosova Džavit Haliti, izjavio je da bi bilo dobro da se sporazum o  razgraničenju sa Crnom Gorom ratificirati uz konsenzus svih parlamentarnih grupa. Za ratifikaciju Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, koja je istovremeno sa Makedonijom među prvim državama 2008. priznala kosovsku nezavisnost, potrebna je dvotrećinska većina u kosovskom parlamentu.

Razgovori o kosovskom razgraničenju sa Crnom Gorom traju od 2011, a prethodno sporazum o tome Priština je potpisala sa Makedonojom i Albanijom.  Dio granice između Kosova  Crne Gore dugačak je 79 kilometara, a zona koja se dovodi u pitanje proteže se na više od 2400 hektara. Oporba tvrdi da je granica premještena pet kilometara u teritorij Kosova, čime je prisvojeno 12.000 hektara kosovskog teritorija iz katastarske općine Peć. 

Sporni kriteriji

Strah od gubitka imanja 
Kosovska skupština usvojila je rezoluciju kojom zahtijeva da se granica s Crnom Gorom označi na osnovu Ustava SFRJ iz 1974. Rezoluciju je inicirala oporba poslije protesta žitelja pograničnih sela u općini Peć, a koji strahuju da će njihova imanja ostati na teritoriji Crne Gore. Iz Podgorice pak odgovaraju da se rukovode katastrom, a ne rezolucijama.