Ako je suditi po dosadašnjim podacima o izvozu američke robe u Kinu, ta je država daleko je od ispunjavanja dogovorenih ciljeva iz prve faze trgovinskog sporazuma kojim su sredinom veljače ublažene trgovinske tenzije između dva najveća svjetska gospodarstva. Krajem tjedna dvije će države, prema najavama, zajednički procijeniti šestomjesečni napredak u ispunjavanju ciljeva trgovinskog sporazuma, odnosno njegove “Faze 1”, kako ga je nazvala Trumpova administracija. Uz neke mjere koje bi trebale spriječiti kineske prakse krađe intelektualnog vlasništva zapadnih kompanija te prisilni transfer tehnologije, sporazum je i odredio obvezu Pekinga da tijekom ove i iduće godine kupi američke robe za dodatnih 200 milijardi dolara, povrh razine uvoza iz 2017. godine.

Slabo ‘prolazno vrijeme’

Dogovoreni uvoz uključuje poljoprivrednu i industrijsku robu, energente te usluge. Prema odredbama sporazuma, Kina do kraja godine mora dodatno uvesti američke poljoprivredne i industrijske robe te energenata za najmanje 63,9 milijardi dolara u odnosu na razinu iz 2017. godinu. K tome, mora uvesti i usluga za dodatnih 12,8 milijardi dolara. To znači da bi azijska ekonomska velesila trebala uvesti robe za 172,7 milijardi dolara, prema kineskim carinskim podacima, odnosno za 142,7 milijardi dolara, ako se kao mjerilo uzmu američke izvozne statistike. Iduće godine dodatni robni uvoz bi trebao iznositi 98,2 milijarde dolara uz još 25,1 milijardu dolara uvoza usluga. Međutim, analiza Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju pokazuje da Kina značajno zaostaje u „prolaznom vremenu“ jer je kupila manje od četvrtine potrebne robe, prema objema metodologijama. Prema podacima do lipnja, Kina je uvezla robe iz SAD-a za tek 33,1 milijardu dolara. Inače, ciljani iznos do lipnja iznosi 71,3 milijarde dolara.

Kina za sada najviše zaostaje u uvozu energenata, gdje je ostvareno tek 5 posto dogovorenog za ovu godinu. Naime, sporazum je propisao ovogodišnji uvoz američkih energenata za dodatnih 18,5 milijardi dolara, što znači da ukupan uvoz za 2020. mora vrijediti 25,3 milijarde dolara. Međutim, Kina je do sada uvezla energenata za svega 1,3 milijardi dolara.

Uvoz poljoprivrednih proizvoda čak je niži u odnosu na razinu iz 2017. godine. Iz Amerike je prema Kini otišlo hrane za 8,7 milijardi dolara, a u cijeloj 2020. uvoz mora dosegnuti 36,5 milijarde dolara. Za sada je najbolja situacija u uvozu industrijske robe gdje je Kina ispunila 55 posto cilja za prvih šest mjeseci. Naime, uvezla je robe za 30,3 milijardi dolara, nasuprot šestomjesečnog cilja od 55,4 milijardi dolara. Za 2020. uvoz industrijske robe trebao bi iznositi 110,8 milijardu dolara.

Pomirljivi tonovi

Valja podsjetiti kako je dio ekonomista i prije potpisivanja sporazuma smatrao da nije realno očekivati toliko povećanje kineskog uvoza američke robe. Štoviše, te su procjene objavljene prije izbijanja pandemije koronavirusa koja je zakočila ekonomske aktivnosti u svijetu, pa tako i u dva vodeća svjetska gospodarstva. To je vjerojatni razlog zašto Washington nije osuo “drvlje i kamenje” zbog kineskog zaostajanja. Baš naprotiv, iz Bijele kuće čuju se pomirljivi tonovi puni razumijevanja. Kako je prenio Reuters, Larry Kudlow, ekonomski savjetnik predsjednika Trumpa, početkom tjedna je izjavio kako kinesku kupnju američke robe prate “vrlo dobri brojevi”. Iako su odnosi na relaciji Washington-Peking posljednjih mjeseci značajno pogoršani – od sporenja oko porijekla koronavirusa do problema narušavanja autonomije Hong Konga – Kudlow je istaknuo kako to neće poremetiti prvu fazu trgovinskog sporazuma. Dio američkih ekonomista smatra da je to i očekivano s obzirom na trenutno recesijsko stanje američkog gospodarstva. Stoga Trumpovoj administraciji nije u interesu obnavljanje carinskog rata s Kinom. “Smatram da će se američka administracija suzdržati od bilo kakve akcije na trgovinskom području”, izjavio je CNBC-u Kelvin Tay, investicijski direktor u UBS Global Wealth Managementu. “Ne zaboravite da ako dođe do dodatnog povećanja carina sa sadašnjih razina, američko gospodarstvo vjerojatno bi se našlo u gorem stanju, za razliku od kineskog gospodarstva koje se u drugom tromjesečju počelo primjetno oporavljati”, dodao je Tay. Podsjetimo, kineski je BDP u drugom tromjesečju ojačao 3,2 posto na godišnjoj razini.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’