Farmaceutska industrija je već nekoliko godina u procesu restrukturiranja, pa je u cijeloj industriji došlo je do smanjivanja broja zaposlenih, zatvaranja pogona. Tako je i u GSK-u u Hrvatskoj smanjen broj zaposlenih za desetak posto. Brojne promjene ne povezujemo nužno s recesijom, iako ih je ona ubrzala. Tijekom ove godine na snazi je i odluka kojom se otkazuju sva međunarodna poslovna putovanja i to na razini kompanije unutar Europe“, kaže Marko Mataija, direktor farmaceutske tvrtke GlaxoSmithKline (GSK) u Hrvatskoj čiji ured broji 74 zaposlenika. GSK je druga najveća farmaceutska kompanija na svijetu, zapošljava 99 tisuća radnika, ostvaruje godišnji prihod od 23,7 milijardi funti te je jedan je od najvećih svjetskih proizvođača cjepiva.

Inovativnost je esencija
Farmaceutika spada u tzv. defanzivne grane i stoga ih recesija manje pogađa nego druge, ali i najmanje profitiraju od naglog gospodarskog uzleta. ‘‘Na nas manje djeluje ekonomski ciklus, ali ga osjetimo na području bezreceptnih lijekova i kod lijekova na recept, posebice kod onih za koje pacijenti moraju nadoplatiti više od tridesetak kuna, pa traže zamjenski, besplatni lijek koji u potpunosti financira HZZO“, objašnjava Mataija. Profitabilnost farmaceutike, smatra, leži u činjenici da je riječ o vrlo rizičnom poslu. ‘‘Da biste neki lijek doveli na tržište potrebno je uložiti oko 1,5 milijarde dolara i 15 do 20 godina. Naime, od 10 tisuća molekula koje uđu u razvoj, jedna će doći na tržište, a pitanje je u kojim indikacijama, odnosno koliki će broj pacijenata moći imati koristi od nove terapije“, objašnjava Mataija dodajući kako je inovativnost esencija njihovog posla. ‘‘To je jedan od razloga zašto su neke farmaceutske kompanije prestale ulagati u istraživanje pojedinih terapijskih područja za koja su zaključili da neće u konačnici dovesti do gotovog lijeka u razumnom roku’’, objašnjava Mataija. No, industrija se posvećuje i dodatnom razvoju postojećih lijekova, što u konačnici može dovesti do njihove primjene u nekim novim indikacijama, kao i do promjena postojećeg oblika lijeka, čime se njihova primjena premiješta iz zdravstvenih ustanova u domove bolesnika te se time znatno unapređuje njihova kvaliteta života.‘‘Takav pristup pozdravljaju i regulatorna tijela. Ne treba zaboraviti da se kliničke studije provode u strogo kontroliranom okruženju. Čim lijek uđe u ‘pravi’ život, u kliničku praksu, nastavlja se praćenje njegovih karakteristika u međudjelovanju s drugim lijekovima. Tek tada se pokazuje njegova prava vrijednost. Stoga praćenje lijeka, a naročito njegovih nuspojava te naša interakcija s regulatornim tijelima u razmjeni novih informacija i spoznaja o lijeku, nikada ne prestaju.’’, objašnjava Mataija. Želja nam je povećati i dostupnost lijekova, dodaje, i unaprijediti istraživanja na području tzv. ‘‘zanemarenih bolesti’’, odnosno bolesti koje je SZO stavila na listu prioriteta za eradikaciju, a vezane su za tzv. ‘‘zemlje trećeg svijeta’’, ponajviše Afriku – malarija, AIDS, lišmanijaza, tuberkuloza, tripanosomijaza.

Liječnicima ni blok ni olovku
GSK je u posljednje dvije godine bio pod povećalom javnosti zbog svog lijeka Avandia koji se koristi u liječenju tipa 2 šećerne bolesti. U srpnju je razmatrana je kardiovaskularna sigurnost primjene Avandije i pri Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA) i pri Europskoj regulatornoj agenciji (EMA). GSK je redovito izvještavao FDA i EMA o rezultatima mnogobrojnih studija tijekom kojih je ispitivana ne samo učinkovitost nego i sigurnost primjene Avandije. ‘‘Komisija FDA-a dala pozitivno očitovanje o lijeku, uz obvezu dopune sažetka opisa svojstava lijeka, i to samo u SAD, budući da su te informacije bile uvrštene u europsku dokumentaciju od početka registracije Avandije u Europi . Da su mediji iznosili informacije u javnost tek nakon službenih objava regulatornih tijela, mogla se izbjeći šteta nanesena pacijentima kojima je Avandija s razlogom uvedena u liječenje“, ističe Mataija. GSK je tvrtka koja izuzetno drži do etičkog kodeksa, i prva je uvela vrlo stroga ograničenja u suradnji s liječnicima – liječnicima pruža isključivo stručne medicinske informacije i omogućuje im edukacije, a liječnici od GSK-a ne dobivaju nikakve poklone. ‘‘U tom smjeru GSK i još neke tvrtke započele su s takozvanim ‘‘disclosure’’ procesom, odnosno objavom podataka o suradnjama zdravstvenih djelatnika i farmaceutske industrije. Na taj način se štiti i njihova i naša reputacija i uklanjaju sve sumnje u sukob interesa“, objašnjava Mataija dodajući kako GSK od iduće godine planira na svojim stranicama objavljivati takve informacije. U SAD-u već postoji ‘‘Physician Payment Sunshine Act’’, zakon koji obvezuje farmaceutske tvrtke s poslovanjem u Americi, da na web stranicama objavljuju podatke o imenima liječnika s kojima surađuju, poslove za koje su primili honorar i njihov iznos, čak i donacije farmaceutskih kompanija zdravstvenim ustanovama ili udrugama pacijenata. Na području Europe poslijednje dvije godine GSK javno objavljuje sve suradnje ostvarene s udrugama bolesnika. U primjeni ovakvog standarda u Hrvatskoj javlja se problem zaštite osobnih podataka. ‘‘Također je i HZZO, u sklopu implementacije Ugovora o etičkom oglašavanju lijekova, napravio elektronički obrazac u kojem su sve tvrtke potpisnice spomenutog ugovora s HZZO-om, dužne prijavljivati ne samo ime liječnika i iznos honorara već i uz njega vezan lijek i terapijsko područje’’, objašnjava Mataija dodajući kako će na taj način međusobna suradnja biti još transparentnija.

Svinjska gripa i nama je nanijela štetu

Upregnuli sve kapacitete
Farmaceutske kompanije i Svjetska zdravstvena organizacija bile su u središtu skandala vezanih uz cjepivo protiv ‘svinjske gripe’, jer je histerija nagnala vlade mnogih zemalja da masovno kupuju novo cjepivo. ‘‘Činjenica je da nismo dovoljno objasnili perspektivu industrije koja je dobila zadatak da svu raspoloživu proizvodnju cjepiva preusmjeri na proizvodnju cjepiva s potpuno novim sojem virusa. Jer kapacitet za proizvodnju cjepiva čitave industrije je ograničen na 800 milijuna doza godišnje, a broj stanovnika potencijalno ugroženih pandemijom višestruko veći. U GSK smo u svibnju 2009. dobili soj od SZO-a i odmah počeli proizvoditi cjepivo. Kad je ujesen SZO proglasila peti stupanj pripravnosti, morali smo smanjiti proizvodne kapacitete ostalih cjepiva, pedijatrijskih i onih protiv sezonske gripe, kako bismo zadovoljili narudžbe. Ugovori o isporuci tog cjepiva u većem dijelu Europe su se umanjili kad se vidjelo da broj oboljelih nije kao što se očekivalo“, objašnjava Mataija. Pita se zašto se farmaceutska industrija promatra u negativnom svjetlu, iako produžava ljudski život za 30 godina i iskorinenjuje neke bolesti.