Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Komunalne tvrtke okreću se dronovima

Autor: Tomislav Pili
12. listopad 2017. u 21:59
Podijeli članak —
Foto: Niži trošak održavanja / FOTOLIA

Tržište te vrste letjelica vrijedi 9,5 milijardi dolara godišnje.

Globalno tržište rješenja baziranih na bespilotnim letjelicama za energetski i komunalni sektor ima vrijednost do čak 9,46 milijardi američkih dolara godišnje, procjenjuje PricewaterhouseCoopers (PwC) u novom izvješću koje prikazuje kako kreativna upotreba bespilotnih letjelica unosi promjene u načine na koji tvrtke grade, upravljaju i održavaju svoje mreže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bespilotna letjelica s bacačem plamena za uklanjanje smeća s električnih vodova jedan je od slikovitijih primjera inovativnih primjena dronova u komunalne svrhe. Nešto prozaičnije primjene uključuju geoprostorna mjerenja u tijekom planiranja ulaganja, nadgledanje procesa gradnje i upravljanje imovinom te proaktivno rješavanje problema poput obrasle vegetacije.

Globalno tržište rješenja baziranih na bespilotnim letjelicama za energetski i komunalni sektor ima vrijednost do čak 9,46 milijardi američkih dolara godišnje, procjenjuje PricewaterhouseCoopers (PwC) u novom izvješću koje prikazuje kako kreativna upotreba bespilotnih letjelica unosi promjene u načine na koji tvrtke grade, upravljaju i održavaju svoje mreže.

Bespilotna letjelica s bacačem plamena za uklanjanje smeća s električnih vodova jedan je od slikovitijih primjera inovativnih primjena dronova u komunalne svrhe. Nešto prozaičnije primjene uključuju geoprostorna mjerenja u tijekom planiranja ulaganja, nadgledanje procesa gradnje i upravljanje imovinom te proaktivno rješavanje problema poput obrasle vegetacije.

Menadžeri komunalnih usluga širom svijeta okreću se bespilotnim letjelicama radi rješavanja nekih od najozbiljnijih problema u sektoru, povećavajući na taj način pouzdanost i sigurnost radnika. Na primjer, praćenje rasta vegetacije i obrezivanje stabala u blizini električnih vodova najveći je trošak održavanja koji snose energetske tvrtke.

Očekuje se da će se globalne mreže za prijenos električne energije 2020. povećati na 6,8 milijuna kilometara vodova, što je 15 posto više u odnosu na 2016. godine. Sektor svake godine gubi 169 milijardi američkih dolara zbog kvarova energetske mreže i prisilnih obustava rada.

Autor: Tomislav Pili
12. listopad 2017. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close