Američki predsjednik Donald Trump pooštrio je trgovinski rat najavom novih carina od 25 posto na uvoz iz Japana i Južne Koreje, kao i iz još 12 zemalja, s početkom primjene od 1. kolovoza. Ta odluka, objavljena u pismima poslanim čelnicima tih država, izazvala je pad na Wall Streetu i zabrinutost među američkim saveznicima i trgovinskim partnerima.

Mogućnost ubrzanja inflacije

Trump je u porukama na Truth Socialu poručio Tokiju i Seulu: “Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povećati svoje carine, koliko god ih povećali, na taj iznos dodat ćemo na naših 25 posto”, stoji u pismima objavljenima na društvenim mrežama. Ove carine neće se zbrajati s već postojećim sektorima, poput automobila i čelika, već čine zasebnu mjeru. Trump je istaknuo da je otvoren za daljnje pregovore, ali i upozorio na recipročne mjere ako dođe do odmazde. “Nema carina ako japanske ili korejske kompanije odluče proizvoditi u SAD-u. Odobrenja ćemo izdavati brzo, u roku od nekoliko tjedana”, također se navodi u pismu koje je objavila Bijela kuća.

Japanski premijer Shigeru Ishiba izjavio je kako je postignut određeni napredak u pokušaju izbjegavanja viših carina, koje su bile predložene i do 35 posto. “Primili smo prijedlog SAD-a za ubrzane pregovore do novog roka 1. kolovoza, a ovisno o našem odgovoru, sadržaj pisma može biti revidiran”, rekao je Ishiba na sjednici vlade. Južnokorejsko ministarstvo trgovine najavilo je intenziviranje pregovora s Washingtonom, uz zahtjev da izuzeća ili smanjenja carina na automobile i čelik budu dio svakog dogovora. “Ova vijest je razočaravajuća, ali igra nije gotova”, poručila je bivša američka pregovaračica Wendy Cutler, danas potpredsjednica Asia Society Policy Institutea.

Nove carine od 25 posto pogađaju i Tunis, Maleziju i Kazahstan, dok su za Južnoafričku Republiku, Bosnu i Hercegovinu predviđene stope od 30 posto, za Indoneziju 32 posto, Srbiju i Bangladeš 35 posto, Kambodžu i Tajland 36 posto te za Laos i Mjanmar 40 posto. Bangladeški izvozno orijentirani tekstilni sektor, koji zapošljava četiri milijuna ljudi i ostvaruje više od 80 posto prihoda od izvoza, posebno je pogođen. “Ovo je apsolutno šokantna vijest za nas. Nadali smo se carinama između deset i 20 posto. Ovo će teško pogoditi našu industriju”, izjavio je za Reuters Mahmud Hasan Khan, predsjednik Udruge izvoznika tekstila Bangladeša. Trump je također zaprijetio dodatnim carinama od deset posto državama BRICS-a ako usvoje “antiameričke politike”.

Iako trenutačni podaci pokazuju umjeren rast inflacije, stručnjaci upozoravaju da će puni učinak ovih carina na rast cijena biti vidljiv za nekoliko mjeseci, uz mogućnost ubrzanja inflacije tijekom ljeta. Prema projekcijama, PCE inflacija u SAD-u mogla bi dosegnuti 2,7 posto tijekom 2025. Na industrijskom planu američke tvrtke koje ovise o uvoznim komponentama, poput automobilske, elektroničke i metaloprerađivačke industrije, suočit će se s povećanim troškovima proizvodnje. Viši troškovi sirovina i dijelova smanjit će konkurentnost domaćih proizvođača i vjerojatno će se odraziti na rast cijena gotovih proizvoda. Osim toga, neizvjesnost oko trgovinskih odnosa i rast cijena mogli bi smanjiti realni dohodak potrošača, što bi se odrazilo na smanjenje potrošnje i investicija u industriju. Ekonomisti predviđaju da bi realni BDP SAD-a mogao pasti za 0,5 do 0,9 posto u 2025., što bi značilo smanjenje ekonomske aktivnosti za 100 do 180 milijardi dolara godišnje.

EU cilja na dogovor

Vijest o carinama uzrokovala je pad S&P 500 indeksa za 0,8 posto, dok su azijska tržišta pokazala otpornost – japanski Nikkei nadoknadio je rane gubitke, a južnokorejski indeks skočio je 1,8 posto. Trumpova administracija zasad je postigla dogovore samo s Velikom Britanijom i Vijetnamom, dok su pregovori s Indijom blizu završetka. Europska unija zasad neće dobiti pismo s novim carinama, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je obavila “dobar razgovor” s Trumpom i da EU cilja na dogovor ovaj tjedan. Kina ima rok do 12. kolovoza za postizanje dogovora s Bijelom kućom kako bi izbjegla dodatne američke mjere, dok je Peking upozorio na moguću odmazdu protiv država koje s Washingtonom dogovore izbacivanje Kine iz opskrbnih lanaca. Financial Times ističe kako je Trumpova strategija “najveći test za globalni trgovinski poredak od Drugog svjetskog rata”, dok CNN prenosi da Bijela kuća ostavlja prostor za dogovor. BBC naglašava pak da je “mogućnost pregovora otvorena, ali da Trump ostaje čvrst u zahtjevima za reciprocitetom”, dok Deutsche Welle upozorava na rizik od “dugoročnog slabljenja povjerenja među saveznicima i partnerima SAD-a”.